Home Vijesti Svijet Pola tone ‘mrtvog’ čelika iz svemira moglo bi u subotu izbrisati Beč...

Pola tone ‘mrtvog’ čelika iz svemira moglo bi u subotu izbrisati Beč sa lica Zemlje. Ili Budimpeštu, Bukurešt…

Foto: AI

Svemirski brod Kosmos 482, koji je tiho kružio oko Zemlje još od 1972. godine, sada se konačno vraća — i to nekontrolisano. Riječ je o sovjetskoj svemirskoj sondi teškoj gotovo 500 kilograma, čiji se pad na Zemlju očekuje već u subotu, 10. maja, unutar vremenskog prozora od ±14 sati oko 08:34 po britanskom vremenu.

Iako se šanse da će neko biti pogođen smatraju izuzetno malim, naučnici upozoravaju da bi udar u gusto naseljeno područje mogao biti smrtonosan.

Ko je sve pod rizikom?

Astronom dr. Marco Langbroek sa Tehnološkog univerziteta u Delftu izračunao je moguću putanju ponovnog ulaska Kosmosa 482 u atmosferu. Letjelica bi mogla pasti bilo gdje između 52 stepena sjeverne i južne geografske širine, što uključuje veliki broj svjetskih metropola.

Među potencijalno ugroženim gradovima su:

Evropa: London, Brussels, Beč, Budimpešta, Bukurešt
Sjeverna Amerika: Philadelphia, Phoenix, Calgary, Havana
Južna Amerika: Rio de Janeiro, São Paulo, Salvador, Natal
Azija: Hiroshima, Sapporo, Fuzhou, Nagpur, Pyongyang
Australija: Brisbane

U Ujedinjenom Kraljevstvu, linija rizika obuhvata sve južno od Cambridgea, Ipswicha i Milton Keynesa.

Zašto je Kosmos 482 poseban slučaj?

Letjelica je prvobitno zamišljena kao Venera 9, dio sovjetske misije ka planeti Veneri. Međutim, zbog neuspjeha raketnog motora, brod nikada nije napustio Zemljinu orbitu. Sovjetske vlasti su zataškale incident preimenovanjem letjelice u Kosmos 482, standardno ime za objekte koji ostanu u orbiti.

Tijelo letjelice se tada raspalo na četiri dijela, a najveći dio — sonda za slijetanje — ostao je zarobljen u eliptičnoj orbiti oko planete.

Specifičnost ovog svemirskog otpada leži u njegovoj robustnoj konstrukciji, dizajniranoj da preživi ekstremne uslove na Veneri. To znači da je mnogo otporniji od većine svemirskih ostataka i da bi mogao preživjeti prolazak kroz atmosferu, udarivši tlo bez sagorijevanja.

Meteoritski rizik sa sovjetskim potpisom

Dr. Langbroek upoređuje rizik sa udarom meteorita: mali, ali ne i nepostojeći. U najgorem slučaju, pad u urbano područje može izazvati značajnu štetu.

Za sada se pažljivo prati orbitalna dinamika Kosmosa 482. I najmanje promjene u brzini ili položaju mogu značiti drastične razlike u mjestu udara, pa su konačne prognoze još nesigurne.

Zaključak

Pedeset godina nakon neuspjele misije, Kosmos 482 bi mogao da napravi više problema nego što je ikada planirano. Dok svijet gleda prema nebu, pitanje koje ostaje jeste: hoće li se ovaj duh Hladnog rata vratiti u historiju tiho — ili sa snažnim treskom?

(raport.ba)