KINESKI predsjednik Xi Jinping i ruski predsjednik Vladimir Putin nastupaju kao da su najbolji prijatelji – barem na prvi pogled.
Xi je sjedio odmah desno od Putina, na počasnom mjestu tijekom vojne parade na Crvenom trgu u povodu Dana pobjede, što je jasan znak njegove važnosti. Njihove vojske su marširale zajedno, a nekoliko sati ranije Xi je opisao kinesko-rusku vezu kao “neraskidivu” i poručio da bi dvije zemlje trebale biti “prijatelji od čelika”.
Ovo je bio Xi-jev jedanaesti posjet Rusiji otkako je 2013. postao predsjednik, a dvojica lidera dosad su se sastala više od 40 puta. Putin je već najavio da najesen planira uzvratiti posjet. U prošlosti su čak razmijenili i rijetki javni zagrljaj.
No ova “bliskost” skriva odnos koji više nije ravnopravan.
“Vidimo brojne razmjene i patriotske prikaze zajedništva”, kaže za BBC Mathieu Boulègue iz Centra za europsku politiku. “Mogu surađivati u jednom trenutku, a istodobno biti konkurenti na drugom. Ima puno simbolike, puno predstave. No važno je pogledati stvarnu pozadinu tog odnosa.”
Partnerstvo koje više nije uravnoteženo
Istina je da Xi hoda po tankoj žici. Rusija Kini ostaje važan partner, ali Putinova invazija na Ukrajinu pretvorila ga je u svojevrsnog globalnog autsajdera.
Peking pritom pazi da se njegovo prijateljstvo s Moskvom ne pretvori u prepreku u odnosima s drugim akterima, posebno Europom, u trenutku kada se Kina nalazi u ekonomskom sukobu s SAD-om. Posljednjih mjeseci kineska diplomacija intenzivno pokušava približiti se EU, još više otkako je Donald Trump ponovno postao američki predsjednik.
Peking se želi prikazati kao stabilan i predvidljiv globalni partner – za razliku od Washingtona, koji u očima kineskih lidera djeluje kaotično i neuračunljivo.
Ovaj tjedan zabilježeni su i prvi znakovi da ta strategija djeluje: Ursula von der Leyen i António Costa, predsjednica Europske komisije i predsjednik Europskog vijeća, razmijenili su čestitke s kineskim čelnicima povodom 50. godišnjice diplomatskih odnosa.
Ali i dalje postoji problem kojeg Kina ne može ignorirati: njezin savez s Moskvom.
Kina nije osudila invaziju Ukrajine, već je pozivala na mir i kraj “krize”. Ipak, što se više Xi drži Putina, to su veće šanse da udalji Europljane – baš u trenutku kad ih pokušava privući.
Poruka Trumpu
Xi ovime šalje i jednu vrlo jasnu poruku Trumpu. Aktualni američki predsjednik u početku je tvrdio da može okončati rat u Ukrajini zahvaljujući svojoj osobnoj bliskosti s Putinom. Analitičari su se tada pitali pokušava li Washington razdvojiti Kinu i Rusiju.
Xi sada želi dati do znanja da to neće proći.
“Zajedno moramo osujetiti sve pokušaje koji žele narušiti naše prijateljstvo i međusobno povjerenje”, napisao je kineski predsjednik u članku za ruske medije.
I Xi i Putin kritizirali su Trumpove planove za “zlatnu kupolu” – proturaketni obrambeni sustav koji bi se protezao iznad SAD-a, tvrdeći da je riječ o destabilizaciji i pokušaju militarizacije svemira.
Dvojica lidera nastoje se prikazati kao zaštitnici alternativnog svjetskog poretka, u opreci prema američkoj dominaciji. No unatoč toj slici jedinstva, Xi dobro zna da Kina i Rusija više nisu na istoj razini.
Rusija ovisi o Kini
Rat u Ukrajini iscrpio je rusko gospodarstvo, vojsku i arsenal. Zapadne sankcije dodatno su stisnule Kremlj, koji sad ovisi o Pekingu za osnovnu gospodarsku i diplomatsku podršku.
“Rusija danas treba Kinu daleko više nego što Kina treba Rusiju”, kaže Boulègue. “Moskva će to morati progutati.”
Putin se tako i dalje oslanja na Xi-ja dok zajedno promatraju tenkove i rakete kako prolaze Crvenim trgom, a njihovo savezništvo funkcionira kad god im je to politički korisno.
No iza srdačnih rukovanja, osmijeha i simboličnih zagrljaja stoje dublje pukotine – i one bi mogle isplivati u godinama koje dolaze.
(index.hr)
