Dolazim i zbog budućih naraštaja, uvjeren da imamo obvezu promicati istinu, Hrvatska Bosnu i Hercegovinu vidi kao susjednu i prijateljsku zemlju.
Predstavnici međunarodnih institucija i zvaničnici brojnih zemalja Evrope i svijeta potvrdili su svoje prisustvo obilježavanju 30. godišnjice genocida u Srebrenici.
Počast žrtvama 11. jula odat će i premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković, koji za „Dnevni avaz“ govori o emocijama i porukama s kojima dolazi u Potočare, budućnosti regiona, ali i odnosima Hrvatske i BiH.
Budući naraštaji
S kakvim emocijama, motivima i porukama dolazite u Srebrenicu 11. jula?
– U povodu 30. obljetnice genocida sudjelujem u komemorativnom programu u Srebrenici kako bih, kao predsjednik Vlade Hrvatske, iskazao iskreno poštovanje prema žrtvama, izrazio suosjećanje s njihovim obiteljima te jasno i nedvosmisleno osudio zločin koji je ondje počinjen. Dolazim s dubokim osjećajem ljudske i političke odgovornosti – prema više od osam tisuća bošnjačkih muškaraca, dječaka i civila koji su 1995. godine sustavno pogubljeni u najvećem ratnom zločinu na europskom tlu nakon Drugoga svjetskog rata. Dolazim i zbog budućih naraštaja, uvjeren da imamo obvezu promicati istinu, suprotstaviti se svakom pokušaju njezina poricanja ili relativizacije i učiniti sve da se takvo zlo više nikada i nikome ne ponovi. Srebrenica je bolna opomena, mjesto duboke tišine i trajne moralne obveze. Ona nas podsjeća da čovječnost počinje ondje gdje prestaje ravnodušnost – i da istina, koliko god bila teška, mora ostati temelj našeg sjećanja, našeg govora i našeg djelovanja. Uz mene će u Srebrenici biti i potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, sudionik Domovinskog rata i čovjek koji danas svojim radom snažno pridonosi njegovanju kulture sjećanja, iskazivanju poštovanja prema žrtvama i brizi za njihove obitelji. Drago mi je što je u hrvatskom izaslanstvu u Srebrenici i zastupnik bošnjačke nacionalne manjine u Hrvatskom saboru Armin Hodžić, s kojim blisko surađujemo na unapređenju položaja bošnjačke zajednice u hrvatskom društvu. Ta suradnja pokazuje da međusobno povjerenje ne gradimo samo riječima, nego konkretnim djelima – i u Hrvatskoj, i u BiH.
Snažna poruka
Srebrenica i Vukovar, BiH i Hrvatska, svake godine dijele bol koja je, na neki način, zajednička. Može li ovaj dio Evrope krenuti naprijed bez konačnog zatvaranja tog teškog poglavlja iz nedavne prošlosti?
– Vukovar i Srebrenica simboli su nezamislive patnje, ali i ljudske postojanosti, dostojanstva i nade. Ondje su počinjeni zločini koji su zauvijek obilježili povijest naših naroda. Ta mjesta nisu samo točke sjećanja – ona su poziv na istinu, odgovornost i poštovanje. Poziv da ne šutimo, da ne okrećemo pogled i da nikad ne zaboravimo. Naš dolazak u Srebrenicu nosi snažnu poruku Vlade Hrvatske – ne samo pijeteta, nego i političke volje da jasno stanemo na stranu istine, pravde i pomirenja. Samo iskrenim suočavanjem s prošlošću možemo otvoriti prostor za povjerenje i izgradnju trajnog mira. Hrvatska je tijekom 1990-ih obranila svoju slobodu, ali i dala ključan doprinos zaustavljanju rata u BiH. U srpnju 1995., nekoliko dana nakon genocida u Srebrenici, predsjednici Tuđman i Izetbegović potpisali su Splitsku deklaraciju. U kolovozu iste godine, operacijom Oluja oslobođen je velik dio hrvatskog teritorija, ali i deblokiran Bihać – čime su spriječeni novi masovni zločini. Time je promijenjen odnos snaga na terenu i omogućene su zajedničke vojne operacije u zapadnoj Bosni, čiji je uspjeh prisilio Slobodana Miloševića da sjedne za pregovarački stol u Dejtonu. Naš doprinos nije bio samo vojni – bio je i politički i diplomatski. Pomogli smo da se rat privede kraju i stvore uvjeti za povratak prognanih. Trideset godina poslije, naša je odgovornost da čuvamo istinu o tim događajima, odamo počast svim žrtvama i podučavamo nove naraštaje – jer bez istine nema trajnog mira, a bez sjećanja nema pravedne budućnosti.
U Hrvatskoj imate iskrenog saveznika
Kako ocjenjujete trenutne odnose Hrvatske i BiH i na koji način bi oni mogli biti unaprijeđeni?
– Hrvatska Bosnu i Hercegovinu vidi kao susjednu i prijateljsku zemlju, s kojom nas povezuje više od tisuću kilometara granice, ali i mnogo više – zajednička povijest, kultura, obiteljske veze i odgovornost za budućnost utemeljenu na miru, suradnji i europskim vrijednostima. Želim jasno poručiti građanima BiH: u Hrvatskoj imate iskrenog saveznika, pouzdanog susjeda i najdosljednijeg zagovornika vašega europskog puta. Naša potpora Bosni i Hercegovini proizlazi iz dubokog uvjerenja da su teritorijalna cjelovitost, institucionalna funkcionalnost i ravnopravnost triju konstitutivnih naroda – Hrvata, Bošnjaka i Srba, uz poštovanje prava svih građana – temeljni preduvjet dugoročne stabilnosti i uspješne integracije u Europsku uniju. Naša suradnja odvija se u mnogim sektorima, od prometa i energetike, preko obrazovanja, zdravstva, kulture i sigurnosti, do prijenosa hrvatskih znanja i iskustava iz procesa europskih integracija. Na moju inicijativu, Europsko vijeće nedavno je raspravljalo o stanju na jugoistoku Europe, s posebnim naglaskom na napredak BiH. Pozdravljam reformske korake koje je poduzelo Vijeće ministara pod vodstvom predsjedateljice Borjane Krišto. Time se otvaraju vrata snažnijem korištenju europskih sredstava i daljem napretku na europskom putu. No, europski put ne ovisi samo o vanjskoj potpori, on iziskuje unutarnju političku odgovornost i sposobnost dogovora o ključnim temama za budućnost BiH. Na obilježavanju 30. obljetnice Dejtonskog sporazuma u SAD istaknuli smo važnost očuvanja mira, stabilnosti i teritorijalne cjelovitosti BiH. Taj sporazum, iako je zaustavio rat, nije otklonio sve izazove. Poštujući Dejtonski okvir, danas je ključno osigurati istinsku jednakopravnost triju konstitutivnih naroda – ne samo radi političke pravednosti, nego i kao jamstvo funkcionalnosti države, kvalitetnih međunacionalnih odnosa i dobrosusjedskih odnosa.
(avaz.ba)
