“MAĐARSKA je danas praktički jedina europska zemlja koja može razgovarati sa svim ključnim akterima svjetske politike”, tvrdi ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó, dok njegova vlada istovremeno održava napete odnose s Bruxellesom i gradi strateške veze s Washingtonom, Moskvom, Kinom i Zapadnim Balkanom. Prema Szijjártu, ne postoji proruska, već isključivo “pro-mađarska” politika, a slučaj NIS-MOL i planirani mirovni summit u Budimpešti pokazuju koliko je daleko Budimpešta spremna ići u širenju vlastitog manevarskog prostora, piše Index.hu.
“NIS je samo vrh sante leda”
Szijjártó pojašnjava pozadinu priče o NIS-u. “Prvo, razjasnimo: Europska unija bi nas paketom RepowerEU gurnula u istu situaciju u kojoj je Srbija. Oni su se našli u problemima jer ih opskrbljuje samo jedan naftovod”, rekao je, dodavši da je promjena vlasništva zbog sankcija Lukoilu pokrenula globalno energetsko restrukturiranje u kojem se dvije mađarske tvrtke pojavljuju kao izgledni kandidati.
Naglasio je kako je MOL regionalni igrač sa ozbiljnim interesima u susjedstvu te je prirodno da je zainteresiran za NIS, no tvrdi da je to na moskovskim pregovorima bila sporedna tema. “Svi su primili na znanje da bi MOL mogao biti zainteresiran za promjenu vlasništva, ništa više se nije dogodilo. S gledišta vlade, okosnicu pregovora činila je sigurnost opskrbe naftom i plinom, kao i pitanje nuklearne elektrane. Pitanje NIS-a nije u nadležnosti vlade.”
Na pitanje o realnim šansama da MOL preuzme NIS, bio je oprezan: “Kad bih sada rekao postotak, to bi bilo samo nagađanje. Proces je još u tijeku. Ono što je sigurno: ako MOL-u bude potrebna diplomatska podrška, dobit će je.”
“Zašto su Vučić i Dodik prijatelji, a Ursula von der Leyen protivnik?”
Mađarska snažno podržava ulazak zemalja Zapadnog Balkana u EU, ali se protivi pristupanju Ukrajine. Szijjártó to naziva “odgovornom susjedskom politikom”. “Živimo pod stalnom istočnom sigurnosnom prijetnjom. Ne možemo dopustiti da se to pogorša krizom koja dolazi s juga. Zato svim sredstvima podržavamo da se te zemlje približe EU. Ako uđu, većina sadašnjih problema će nestati”, objasnio je, dodajući da bi pristupanje Ukrajine, s druge strane, nosilo rizike.
Na pitanje je li za takvu politiku nužan prijateljski odnos s liderima poput Aleksandra Vučića i Milorada Dodika, Szijjártó odgovara da je nacionalna politika središnji element mađarske vanjske politike.
“Još nisam vidio da je Mađarima koji žive u susjednim zemljama dobro ako su odnosi između matične zemlje i susjeda loši. Sa Srbijom smo krenuli iz vrlo dubokog ponora, a danas Mađari u Vojvodini uživaju najšira prava. U slučaju Dodika situacija je drugačija, ali logika je slična. Stabilnost Bosne i Hercegovine ključna je za sigurnost Zapadnog Balkana.”
Smatra da se s čelnicima Zapadnog Balkana treba razgovarati, a ne ih sankcionirati, što je, kako kaže, potvrdila i nedavna odluka američke administracije da ukine sankcije Dodiku.
Dok s Vučićem i Dodikom njeguje dobre odnose, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen pojavljuje se na plakatima koje financira mađarska vlada. “Ursula von der Leyen nam želi loše. Vučić i Dodik ne”, kratko je objasnio. “Ursula von der Leyen želi da se uvučemo u rat koji se odvija u susjedstvu. Želi da pustimo migrante. Želi da rodni aktivisti mogu ići u vrtiće i škole. Mislim da je to prilično loše. Zar vi ne mislite?”
“Ovo nije naš rat” – Mađarska u EU i NATO-u
Szijjártó odbacuje ideju da je u interesu Europe da Ukrajina bude jaka kako bi branila istočni dio kontinenta. “Mislim da je to pogrešan pristup. Istočno krilo Europe ne treba braniti Ukrajina, već Europa. Mi smo NATO. Najjači obrambeni savez na svijetu”, ustvrdio je.
“Ukrajinci se bore protiv Rusa, i to je herojska patriotska stvar, ali to nije naš rat. Iz borbe Ukrajinaca za obranu vlastitog suvereniteta ne proizlazi nikakva moralna ili pravna obveza za Europu.” Ministar tvrdi da mađarska politika prema Rusiji nimalo ne narušava poziciju zemlje u EU i NATO-u.
“Štoviše, upravo suprotno. Danas smo praktički jedina europska zemlja koja može razgovarati sa svim značajnim akterima svjetske politike. To je ogromna prednost, a ne mana”, rekao je, dodavši da bi mnogi zapadnoeuropski političari željeli biti u istoj poziciji, ali im to ne dopušta vlastito licemjerje.
Na pitanje o “proruskoj politici”, oštro je odgovorio: “Oprostite, ali mi nemamo prorusku politiku. Mi imamo pro-mađarsku politiku. Imamo politiku koja je za Mađarsku, a dio toga je održavanje civiliziranih odnosa s Rusijom. Ali to nije važno zbog Rusa, već zbog nas samih.”
Potvrdio je da Mađarska, u skladu s međunarodnim sporazumima, smatra Krimski poluotok teritorijem Ukrajine.
Mirovni summit moguć samo uz dogovor SAD-a i Rusije
Szijjártó smatra da se realnost na bojnom polju više ne može preokrenuti i da to određuje sadržaj mirovnih pregovora. “O tome se moraju dogovoriti Ukrajinci, Rusi i Amerikanci”, rekao je, odbijajući dati savjet Ukrajini treba li se odreći teritorija. “Kakve mi veze imamo s tim? I na temelju čega bismo rekli da ti odustani od ovoga, a ti od onoga. Pa to nije naša zemlja, nije naš posao.”
Prema njegovom mišljenju, prekretnica se neće dogoditi u Bruxellesu. “Ako ovisi o Bruxellesu, ništa se neće promijeniti. Sve će istom brzinom nastaviti naprijed u slijepoj ulici. Ako negdje može doći do preokreta, to je Washington, Moskva ili Budimpešta.”
(index.hr)
