Advokat Goran Bubić zatražio je danas tokom izvođenja završnih riječi pred Sudom BiH da bude oslobođen predsjednik RS Milorad Dodik kome se sudi za “nepoštovanje odluka” Christiana Schmidta, ukazavši da je u ovom predmetu riječ o krivičnom prodoru prava u sferu politike.
Bubić je rekao da se polazi od toga, čak i da je visoki predstavnik legitiman, da nema krivične odgovornosti predsjednika RS jer je riječ o djelu malog značaja – stavljanje potpisa na ukaze.
– Ukazi ništa ne mijenjaju i nemaju pravne posljedice, dok tužilac u optužnici iznosi bitnu tvrdnju da je Šmit donio odluke kojim se poništavaju zakoni u NSRS i spriječio njihovo stupanje na snagu – istakao je Bubić.
On je naveo da je Dodik poznati političar u regionu kojem srpski narod konstantno ukazuje povjerenje već 20 godina, te da je su u vrijeme izvršenja djela Dodik i Schmidt vodili političku borbu.
Bubić je rekao da iza Dodika stoji podrška birača, a iza Schmidta kontroverzan mandat.
– Visoki predstavnik nije valjano imenovan – rekao je Bubić.
Bubić je napomenuo da je odbrani onemogućeno da dokaže legitimitet diplomata.
On je ukazao da je Dodik bio dužan potpisati ukaz, jer bi u suprotnom prekršio Ustav i zakletvu i izložio se opasnosti krivičnog progona.
– Veći broj pravnih eksperata uvjerili su Dodika da se nalazi u zoni politike, a ne krivičnog prava – rekao je advokat.
Naveo je da zakoni nisu primjenjivani i nisu imali pravne posljedice.
– U optužnici se tvrdi kontradikcija da je zakonodavni postupak u toku, a istovremeno da je Schmidt zakone poništio – napomenuo je ovaj advokat.
Bubić je ukazao da je Schmidt sporne odluke donio bez ikakve pravne procedure u paketu te očekivao političku reakciju Dodika.
– Ovim izmjenana krivičnog zakona radi se o pucnju u leđa i klopci Dodiku s obzirom na to da Schmidt nije slijedio praksu visokih predstavnika kada su bili legalni, čime se stvorila magla s ciljem eliminacije Dodika iz političkog života – rekao je Bubić.
On je istakao da se njegov branjenik našao u krivičnopravnoj zoni, a da toga nije bio svjestan.
Bubić je naveo da je predsjednik RS okupio tim pravnih stručnjaka koji su mu rekli da visoki predstavnik nema zakonodavna rješenja.
Ukazao je da su mandat i ovlaštenja visokog predstavnika izvan okvira Dejtonskog sporazuma i da je njegova uloga zamjenska te i da je legalan, a nije, ne može da donosi zakone.
– Visoki predstavnik ne može zamijeniti zakonodavno tijelo, osim u slučaju da dođe do blokade – pojasnio je Bubić, javlja RTRS.
Goran Bubić u završnoj riječi pred Sudom BiH istakao je da je Dodik potpisao ukaz, zbog kojeg mu se sudi, prije nego što je nametnuta odluka Christiana Schmidta o izmjeni Krivičnog zakona BiH stupila na snagu.
Bubić je objasnio da je Schmidt izmjene Krivičnog zakona donio 1. jula 2023. godine, a da su u “Službenom glasniku BiH” objavljene 7. jula, isti dan kada je i Dodik potpisao ukaz.
Dodikov branilac istakao je da zakoni stupaju na snagu osam dana nakon objavljivanja u “Službenom glasniku”, a u posebnim slučajevima bar jedan dan nakon objavljivanja.
– Čak i u tom slčaju na snagu bi izmjene Krivičnog zakona stupile 8. jula, dan nakon što je Dodik potpisao ukaz – rekao je Bubić, koji se tokom iznošenja završnih riječi više puta osvrnuo na legitimitet Kristijana Šmita, kao i na ovlaštenja i legalno izabranih visokih predstavnika.
Bubić je naglasio da po Ustavu BiH nema visokog predstavnika.
– Ovdje imamo podvalu gdje se odluke Christiana Schmidta žele predstaviti međunarodnim pravom – rekao je Bubić i dodao da se Schmidtova odluka ne može predstavljati kao međunarodna volja.
On je podsjetio da je i u Aneksu 10 Dejtonskog sporazuma navedeno da je visoki predstavnik samo tumač i medijator.
– Ni taj Aneks 10 ne kaže da njegova volja može biti međunarodno pravo – naglasio je Bubić.
Osvrnuo se i na činjenicu da u ovom slučaju ne postoji oštećena strana, navodeći da su nakon potpisivanja ukaza građani RS uputili više od 1.000 apelacija prema Ustavnom sudu BiH.
Bubić je rekao da dva zakona koja je donijela Narodna skupština RS a koje je Schmidt poništio, niko nije ni pokušao primijeniti.
Dodikov branilac podsjetio je i na činjenicu da odluke visokih predstavnika nisu objavljivane u “Službenom glasniku BiH” od 2011. godine.
(Vijesti.ba)
