Prijetnja rata na Bliskom istoku dobila je nagli i zabrinjavajući zaokret. Ono što je započelo kao napadi SAD-a i Izraela na Iran, preraslo je u jednu od najozbiljnijih geopolitičkih kriza posljednjih decenija, s posljedicama koje nadilaze granice regije.
Posebnu zabrinutost izazvale su tvrdnje izraelskih i zapadnih zvaničnika da iranske balističke rakete imaju kapacitet dosegnuti ciljeve duboko u Evropi.
U saopćenju Ministarstva vanjskih poslova Izraela upozoreno je da iranske balističke sposobnosti “prevazilaze Bliski istok”, dok je režim u Teheranu označen kao rastuća prijetnja svjetskom miru.
Najveći raketni arsenal na Bliskom istoku
Prema procjenama, Iran raspolaže najvećim i najraznovrsnijim raketnim arsenalom na Bliskom istoku, s hiljadama balističkih i krstarećih projektila koji mogu pogoditi ciljeve daleko izvan svojih granica, uključujući Izrael i dijelove istočne Evrope.
Detaljnu grafiku objavio je Center for Strategic and International Studies u okviru svog Projekta proturaketne odbrane. Mapa prikazuje koncentrične domete udara koji se protežu od 300 do 2.500 kilometara, čime se značajan dio jugoistočne Evrope nalazi unutar potencijalnog dometa.
Širenje dometa i preciznosti
Među raketama kraćeg dometa izdvajaju se Fateh-110 i Shahab-1, s dometom od oko 300 kilometara. Projektili srednjeg dometa, poput Shahab-3 i Ghadr-110, mogu dosegnuti i do 2.000 kilometara, dok se sistem Sejjil procjenjuje na sličan domet.
Iran je dodatno unaprijedio svoje ofanzivne kapacitete razvojem krstarećih raketa i bespilotnih letjelica. Krstareće rakete Soumar i Hoveizeh, prema procjenama, imaju domet veći od 1.300 kilometara. Dronovi tipa Shahed-131 i Shahed-136 mogu djelovati na udaljenostima od približno 900, odnosno do 2.500 kilometara.
Šta to znači za Evropu?
Prema infografici koju je objavilo izraelsko ministarstvo, iranske rakete mogle bi predstavljati prijetnju brojnim evropskim gradovima. Najizloženijim se smatra istočni Mediteran, dok se dijelovi Balkana i jugoistočne Evrope nalaze unutar projekcijskog dometa.
Unutar naznačenog radijusa nalaze se prijestonice poput Atine, Sofije i Bukurešta, ali i Beograda i Sarajeva. U širem, teorijskom dometu prikazani su i Budimpešta, Beč, Varšava i Bratislava. Ipak, veća udaljenost može umanjiti operativnu izvodljivost eventualnih udara.
Dodatne tenzije izazvao je napad dronom koji je, prema navodima, pogodio britansku bazu u blizini Limassola na Kipru. Kipar, koji trenutno obavlja rotirajuće predsjedavanje Evropskom unijom, saopćio je da nije uključen u sukob nakon što je dron tipa Shahed oštetio britansku zračnu bazu na južnoj obali ostrva.
(klix.ba)
