Plan vlasti u entitetu Republika Srpska da kroz novo javno preduzeće preuzme i objedini upravljanje telekomunikacionom infrastrukturom, uključujući antene i releje, otvorio je ozbiljna pitanja ustavnih nadležnosti i mogućeg sukoba sa zakonodavstvom Bosne i Hercegovine.
Predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik istakao je da bi vlasti u RS trebale razmotriti formiranje javnog preduzeća koje bi upravljalo “antenama i relejima” na teritoriji tog entiteta.
Kako je naveo, cilj je uspostavljanje kontrole nad infrastrukturom i jačanje, kako je rekao, “digitalnog suvereniteta” RS.
Ta najava izazvala je reakcije stručne javnosti, koja upozorava da bi takav potez mogao biti u suprotnosti sa Ustavom Bosne i Hercegovine i postojećim državnim regulatornim okvirom.
Profesor ustavnog prava Davor Trlin ocijenio je za Radio Slobodna Evropa da bi centralizacija kontrole nad relejima i antenama, uz potencijalni uticaj na frekvencije i dozvole, predstavljala formiranje “paralelnog regulatornog sistema”.
Prema Ustavu Bosne i Hercegovine, oblast komunikacija i uspostavljanje i funkcionisanje zajedničkih i međunarodnih komunikacijskih sredstava spada u nadležnosti države. Tu oblast reguliše Regulatorna agencija za komunikacije (RAK), u skladu sa Zakonom o komunikacijama Bosne i Hercegovine iz 2003. godine.
Iako je još krajem 1990-ih i početkom 2000-ih, kroz odluke visokog predstavnika i kasnije zakonske akte, predviđeno jedinstveno upravljanje signalnom infrastrukturom na državnom nivou, taj sistem nikada nije u potpunosti zaživio u praksi.
Ko upravlja relejima u BiH?
U praksi, pravo korištenja releja i infrastrukture za emitovanje programa na teritoriji Bosne i Hercegovine imaju sve medijske kuće koje posjeduju dozvole RAK-a.
U ovom trenutku, infrastrukturom za emitovanje u entitetu Federaciji BiH upravlja Radio-televizija Bosne i Hercegovine (BHRT), dok u RS tu funkciju obavlja Radio-televizija Republike Srpske (RTRS). Procjene govore da se u RS nalazi oko 80 relejnih lokacija.
RTRS nije odgovorio na upite RSE o najavama formiranja novog preduzeća, niti o broju releja i troškovima njihovog održavanja. Odgovor nije stigao ni iz Vlade RS, kojoj su upućena pitanja o eventualnom nacrtu zakona i modelu osnivanja takvog preduzeća.
Neriješeni planovi iz ranijih reformi
Ideja o centralizovanom upravljanju komunikacijskom infrastrukturom u Bosni i Hercegovini datira još iz 1999. godine, kada je tadašnji visoki predstavnik Carlos Westendorp naložio uspostavljanje državne korporacije za upravljanje prenosnim kapacitetima.
Godinu kasnije, njegov nasljednik Wolfgang Petritsch donio je odluku o restrukturiranju RTV sistema, kojom je predviđena privremena korporacija za prenos programa, kao i uspostavljanje trajnog modela upravljanja infrastrukturom.
Kasnije, Zakonom o javnom RTV sistemu Bosne i Hercegovine iz 2005. godine predviđena su četiri stuba javnog emitovanja: BHRT, FTV, RTRS i Korporacija javnih RTV sistema, koja bi trebala upravljati tehničkim resursima i prenosom signala.
Međutim, ta korporacija nikada nije u potpunosti uspostavljena, te je ostala samo formalno predviđena institucija.
Iz Ureda visokog predstavnika (OHR) do objave teksta nisu odgovorili, kako navode iz RSE, na upite o tome da li su nove najave vlasti RS u suprotnosti sa ranijim odlukama.
Trlin ističe da odredba o komunikacijama u Ustavu Bosne i Hercegovine nije slučajna, naglašavajući da radiofrekvencijski spektar ne poznaje entitetske granice.
“Efikasno upravljanje zahtijeva jedinstven regulatorni okvir na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine”, naveo je.
Ni iz Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) nije stigao odgovor na pitanja o mogućim posljedicama najavljenog modela, dok su pojedini članovi Vijeća RAK odbili komentarisati za medije.
Na čelu RAK-a je Draško Milinović, bivši generalni direktor RTRS-a i nekadašnji savjetnik Milorada Dodika.
Odgovor na upite nije stigao ni iz državnog Ministarstva komunikacija i prometa, dok ministar Edin Forto nije odgovorio na ranije poslane poruke, javlja Radio Slobodna Evropa.
(Vijesti.ba)
