Tužilaštvo Bosne i Hercegovine saopćilo je da neće pokrenuti istragu protiv predsjednika SNSD-a Milorada Dodika povodom krivične prijave koju je podnio predsjednik Kluba delegata bošnjačkog naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH Jasmin Duvnjak, a koja se odnosila na psovanje genocida tokom međustranačkog sastanka održanog u Konjicu u ljeto 2023. godine.Iz Tužilaštva BiH navode da je, nakon razmatranja prijave i prikupljenih dokaza, ocijenjeno da prijavljeno ponašanje ne sadrži obilježja krivičnog djela. Kako ističu, iz same prijave i pratećih spisa “očigledno proizilazi da prijavljeno djelo nije krivično djelo”.
Uz prijavu su, kako navode, dostavljeni i medijski natpisi u kojima su o spornom događaju govorili Zukan Helez i Milorad Dodik, a Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) uzela je i izjavu od Heleza.
“Postupajući po Zahtjevu za prikupljanje dokaza Tužilaštva BiH od 22.01.2025. godine Državna agencija za istrage i zaštitu je dostavila Zapisnik o saslušanju svjedoka Zukan Heleza od 19.02.2025. godine u kojem je navedeno da je dana 30.06.2023. godine kao član delegacije SDP-a BiH prisustvovao međustranačkom sastanku koalicije na državnom nivou koju sačinjavaju predstavnici Trojke SNSD-a i HDZ-a BiH… te da je tom prilikom reagovao Milorad Dodik pojačanim tonom, agresivno, psujući genocid”, navodi se u obrazloženju.
SIPA je, prema navodima Tužilaštva, dostavila i informaciju SDP-a BiH da ne postoji transkript tog sastanka, dok je odgovorna osoba hotela Garden City Konjic potvrdila da sastanak nije sniman i da hotel ne posjeduje bilo kakvu dokumentaciju o njegovom sadržaju.
Tužilaštvo BiH zaključilo je da ne postoji osnov sumnje za krivično djelo “Izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti”, jer, kako navode, nisu ispunjeni zakonski elementi tog djela.
“Potrebno je da je konkretna radnja objektivno pogodna da izazove na nasilje i mržnju”, ističu, dodajući da u ovom slučaju nema dokaza da je izjava mogla potaknuti nasilje ili mržnju među konstitutivnim narodima.
Naglašavaju i da je sastanak bio zatvorenog tipa, bez javnog prenosa ili snimanja, te da nije bilo posljedica u vidu širenja mržnje ili poziva na nasilje u javnosti.
“Radnja izvršenja posmatra se kroz posljedice, odnosno potrebno je da su preduzete radnje kojima se stvara ili produbljuje mržnja… što se u konkretnom slučaju nakon spornog događaja nije desilo”, navodi se u odluci Tužilaštva.
Zaključeno je da, na osnovu dostupnih dokaza, nije utvrđena namjera, odnosno umišljaj, koji bi bio neophodan za postojanje krivičnog djela propisanog članom 145a Krivičnog zakona BiH.
(CH)
