Bilo je riječi i o optužbama ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića na račun glavnog tužitelja Milanka Kajganića te kaznenoj odgovornosti Anje Ljubojević, potpredsjednice Narodne skupštine Republike Srpske.
Davor Trlin, profesor ustavnog prava, komentirao je za „Slobodnu Bosnu“ najnovija previranja po pitanju otvaranja privremenog graničnog prijelaza kod Bosanske Gradiške. Bilo je riječi i o optužbama ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića na račun glavnog tužitelja Milanka Kajganića te kaznenoj odgovornosti Anje Ljubojević, potpredsjednice Narodne skupštine Republike Srpske.
Užas u bh. gradu: Vezao sina za banderu
2
Vučić brani velika ulaganja u naoružanje: Bez toga Srbija ne bi postojala ni 48 sati
3
Kim Kardašijan opet pretjerala: Evo šta je sada uradila
Ponovno svjedočimo burnim reakcijama nakon otvaranja novog-privremenog graničnog prijelaza Gradiška. Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković optužio je Zorana Tegeltiju, direktora Uprave za indirektno oporezivanje za neosnovano izmještanje kompletne opreme sa starog na novi-privremeni prijelaz, podsjetio da su podignute krivične prijave, te glavnog tužitelja Tužilaštva BiH Milanka Kajganića nazvao „SNSD-ovom kamikazom“, optuživši ga da uništava predmete u državnom tužilaštvu po nalogu te stranke. Što kaže struka po ovom pitanju, ima li dovoljno dokaza za pokretanje kaznene odgovornosti Tegeltije, Ivice Bošnjaka, zamjenika ministra sigurnosti BiH koji je iotvorio pomenuti prijelaz i Milanka Kajganića?
-Pitanje zakonitosti otvaranja privremenog graničnog prijelaza Gradiška predstavlja klasičan primjer institucionalnog sukoba i potencijalnog prekoračenja ovlaštenja. Zamjenik ministra sigurnosti Ivica Bošnjak donio je rješenje o preusmjeravanju prometa, uz saglasnost direktora UIO Zorana Tegeltije, bez prethodnog ispunjavanja svih uslova predviđenih Pravilnikom o graničnim prijelazima i relevantnim zakonima (Zakon o graničnoj kontroli, Zakon o UIO itd.). Ako je odluka donesena mimo propisane procedure, a s obzirom na to da nije bilo prethodne saglasnosti Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje, radi se o nezakonitoj upotrebi javne ovlasti.
Ova opravdana sumnja ima snažno utemeljenje u upravnom pravu: rješenje o preusmjeravanju saobraćaja ne može se donositi na bazi političkih dogovora, već lokacija mora taksativno ispuniti sve tehničke i sigurnosne uslove da bi pravno postala prijelaz. Premještanje opreme i omogućavanje rada prijelaza bez pune legalizacije može se kvalifikovati kao ozbiljan propust, a za Zorana Tegeltiju – kao direktora UIO – odgovornost je najizglednija jer se radi o carinskoj i fiskalnoj infrastrukturi. To može podlijegati krivičnoj odgovornosti za zloupotrebu položaja ili ovlaštenja iz člana 220. Krivičnog zakona BiH, posebno ako je prouzrokovana šteta državnom budžetu ili narušavanje carinskog režima , jer je evidentno da se ovdje prekoračilo ovlaštenje. S druge strane, za Ivicu Bošnjaka postoji jasna politička i upravna odgovornost, a potencijalno i krivična ako se u istrazi dokaže namjera (dolus) ili gruba nepažnja pri potpisivanju spornog akta.
Nasuprot tome, optužbe ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića, koji je glavnog tužitelja Tužilaštva BiH Milanka Kajganića nazvao „SNSD-ovom kamikazom“ optuživši ga da uništava predmete u državnom tužilaštvu po nalogu te stranke, zahtijevaju drastično viši standard dokazivanja. Optužbe da glavni tužilac “uništava predmete” su vrlo ozbiljne i zahtijevaju konkretne dokaze, a ne samo političke izjave sa press-konferencija. Tužilaštvo BiH ima ključnu ulogu u zaštiti vladavine prava i svaka percepcija pristrasnosti, bilo prema SNSD-u ili bilo kojoj drugoj stranci, duboko narušava povjerenje građana u institucije. Međutim, u krivičnoprocesnom smislu, za pokretanje odgovornosti tužioca potrebni su jasni materijalni dokazi o zloupotrebi (poput namjernog sabotiranja istraga ili uništavanja spisa). Zato umjesto medijskog etiketiranja, Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) i eventualno međunarodni mehanizmi nadzora trebali bi kroz Ured disciplinskog tužioca hitno ispitati ove navode kako bi se utvrdila istina. Ovi organi mogu onda dostaviti nalaze svojih istraga nadležnim tužilaštvima, ako budu smatrali da je Kajganić počinio krivično djelo.
Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) odlučilo se usprotiviti Europskoj komisiji, nakon što su primili pismo glavnog direktora za susjedstvo i pregovore o proširenju u kojem se najavljuje obustava financiranja programa kojim se prati način na koji VSTV provjerava imovinske kartone sudija i tužitelja, iako se VSTV BiH velikim dijelom financira upravo projektima Europske komisije. Kako komentirate cijeli slučaj?
-Ovaj slučaj pokazuje koliko je pitanje transparentnosti i integriteta pravosuđa važno za proces evropskih integracija Bosne i Hercegovine. Provjera imovinskih kartona sudija i tužilaca nije samo administrativno pitanje, već jedan od ključnih mehanizama za jačanje povjerenja javnosti u pravosudni sistem.
Svaka institucija, pa tako i VSTV, ima pravo da štiti svoju institucionalnu nezavisnost i da ukazuje na eventualne pravne ili tehničke nedostatke predloženih rješenja. Međutim, jednako je važno da se takva pitanja rješavaju kroz dijalog i saradnju sa institucijama Evropske unije, posebno imajući u vidu obaveze koje je Bosna i Hercegovina preuzela na svom evropskom putu.
U demokratskim društvima nosioci pravosudnih funkcija moraju biti spremni na viši stepen javne odgovornosti nego drugi građani, a transparentnost njihovog imovinskog stanja predstavlja jedan od međunarodno prihvaćenih standarda jačanja integriteta pravosuđa.
Zbog toga smatram da je potrebno pronaći rješenje koje će istovremeno osigurati nezavisnost pravosuđa, zaštitu zakonom garantovanih prava i efikasne mehanizme provjere integriteta nosilaca pravosudnih funkcija. U konačnici, najvažnije je očuvati povjerenje građana u pravosudni sistem, jer bez tog povjerenja nema ni stvarne vladavine prava.
Potpredsjednica Narodne skupštine Republike Srpske Anja Ljubojević, službenim je vozilom u alkoholiziranom stanju izazvala prometnu nezgodu s velikom materijalnom štetom. Postoji li pored moralne i kaznena odgovornost političara na ovako visokom položaju?
-Vožnja u alkoholiziranom stanju službenim vozilom i izazivanje saobraćajne nesreće sa materijalnom štetom predstavlja klasično krivično djelo ugrožavanja saobraćaja pod uticajem alkohola prema Krivičnom zakonu RS.
Moralna odgovornost je očigledna i neosporna za osobu na tako visokom položaju , ali ono što je ključno jeste precizno rušenje mita o političkoj nedodirljivosti: krivična odgovornost postoji bez obzira na položaj, jer imunitet narodnih poslanika nije apsolutan. Ustavni i zakonski okvir jasno propisuje da imunitet štiti poslanike isključivo od progona za mišljenje ili radnje preduzete u okviru same poslaničke dužnosti, a saobraćajni delikt pod dejstvom alkohola to nikako nije. Prema tome, nakon eventualnog skidanja imuniteta (ako nadležne institucije uopšte procijene da je ta formalnost potrebna za ovu vrstu djela), tužilaštvo treba bez odlaganja postupiti po zakonu.
Činjenica da je koristila službeno vozilo dodatno otežava situaciju, jer se ovdje radi o čistoj zloupotrebi državne imovine u privatne svrhe. Ovo definitivno nije i ne smije biti tretirano kao “privatna stvar” – visoki funkcioneri moraju biti uzor društvu , a svako favorizovanje ili blaži tretman u ovakvim slučajevima direktno ruši ustavni princip jednakosti pred zakonom.
(M.I. / Slobodna-Bosna.ba)
