Evropska komisija traži način da finansijski podrži Ukrajinu uz pojačan međunarodni pritisak
Evropska unija našla se pred jednom od najtežih odluka od početka ruske agresije na Ukrajinu, nakon što je Moskva uputila novu, posebno oštru prijetnju.Dmitrij Medvedev, zamjenik predsjednika ruskog Savjeta za sigurnost i bivši predsjednik Rusije, poručio je da bi eventualno korištenje zamrznute ruske imovine u Evropi moglo biti proglašeno povodom za rat.
Medvedev je na ruskoj mreži MAX upozorio da bi plan EU da uvede reparacijski kredit zasnovan na ruskim sredstvima blokiranim u Belgiji mogao izazvati drastične posljedice.“Ako se odluče da ukradu ruska sredstva, povrat tih fondova neće se desiti preko suda, nego kroz stvarne reparacije koje će platiti poraženi neprijatelji Rusije”, saopćio je, dodajući da takav potez smatra “posebnom vrstom povoda za rat, sa svim posljedicama koje bi iz toga proistekle za Bruxelles i pojedine članice EU”.
Evropska komisija u međuvremenu pokušava pronaći pravno održiv model kojim bi ruska zamrznuta sredstva, bez formalne konfiskacije, mogla postati finansijska osnova za podršku Kijevu. Novi prijedlog predstavljen u srijedu predviđa “Reparacijski kredit” za Ukrajinu koji bi bio osiguran kapitalom iz institucija poput Eurocleara, gdje se od 2022. nalazi najveći dio ruske državne imovine.
Plan uključuje mobilizaciju oko 90 milijardi eura – iznos koji pokriva dvije trećine finansijskog jaza Ukrajine, prema procjeni MMF-a za period 2026–2029. godine. Do sada je EU koristila samo profit od zamrznutih ruskih sredstava, ali ideja da se upotrijebi i sam kapital podijelila je Uniju.
Belgija je posebno oprezna zbog mogućih pravnih posljedica, naročito u postratnom periodu, dok zvaničnici upozoravaju da bi sve države članice morale preuzeti zajedničku odgovornost ukoliko kapital bude korišten.
Jedan visoki evropski diplomata izjavio je za CNBC da bi odluka o ukupnom zaduživanju EU za pomoć Ukrajini morala biti jednoglasna. Istovremeno, upotreba zamrznutih ruskih sredstava mogla bi biti odobrena kvalifikovanom većinom, što jeste politički jednostavnije – ali i osjetno rizičnije. Mađarska i dalje kategorično odbija daljnje finansiranje Ukrajine, dodatno otežavajući postizanje konsenzusa.
Pritisak na EU raste i zbog međunarodnih razgovora koji se vode paralelno. Šef ukrajinskog vijeća za sigurnost Rustem Umerov sastaje se u Miamiju s američkim specijalnim izaslanikom Steveom Witkoffom u okviru nastavka mirovnih konsultacija. Istovremeno, francuski predsjednik Emmanuel Macron boravi u Pekingu, gdje od Xi Jinpinga očekuje aktivniji doprinos rješavanju ukrajinske krize.
Dosadašnji susreti ruskih i američkih predstavnika – uključujući i razgovore koje je vodio američki pregovarač Jared Kushner – nisu dali konkretne rezultate. Predsjednik SAD-a Donald Trump kratko je ocijenio da su razgovori bili
“razumno dobri”, ne otkrivajući sadržaj navodnog dokumenta od 28 tačaka koji je ranije, prema nekim izvorima, bio predstavljen Ukrajini.
(CH)
BONUS VIDEO: Donosimo premijeru prve epizode serijala “Jedinstvo kroz vrijeme”, projekta koji bilježi autentična svjedočanstva ljudi zaslužnih za najblistavije stranice crveno-bijele historije.
BOSNU VIDEO:
