Brodice za hitni medicinski prijevoz deklarirane su kao nepotopive po olujnom nevremenu, a u slučaju mladića kojeg je trebalo spasiti s Lastova ispostavilo se da ne mogu svladati otvoreno more. Mladić je preminuo…
Životno ugroženi mladić (26) s otoka Lastova trebao je hitni medicinski prijevoz, a sve opcije koje “nudi” zdravstveni sustav, helikoptere i brze medicinske brodice, zbog loših vremenskih uvjeta u nedjelju navečer ustvari nisu bile opcija. Pacijent je bio u teškom stanju, bio je i reanimiran. Zahvaljujući posadi trajekta “Marko Polo”, uspio je stići do Korčule pa dalje do Dubrovnika, gdje je poslije preminuo. Ovaj slučaj opet je pokrenuo pitanje učinkovitosti brzih medicinskih brodica, deklariranih kao nepotopiva plovila. Upravo o njihovim performansama prije točno dvije godine govorio je i Luka Lulić, ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije.
– Ovaj brod je neophodan za naš kvalitetan rad, za ostvarenje medicinskih standarda ‘zlatnog sata’. Stanovništvo otoka sad može mirno spavati jer ovaj brod može i po najgorim vremenskim uvjetima obaviti svoju zadaću, a da se zadrži sigurnost za pacijenta, posadu i naš medicinski tim – izjavio je Lulić kad je brodica svečano stigla u Dubrovnik. Ovih dana promijenio je retoriku jer čini se da brodica za hitne intervencije po lošem vremenu ne može isploviti. Sve i da je isplovila put Lastova, procjena je bila da bi joj od Dubrovnika, gdje je na vezu, do Lastova trebalo četiri sata, a onda još četiri sata natrag. Zato su se odlučili na trajekt koji je isplovio po olujnom jugu prema Veloj Luci, a 26-godišnjaka su prevezli do grada Korčule, zatim trajektom do Orebića pa preko Pelješca do Dubrovnika. Riječ je o transportu dugom barem četiri sata.
Ravnatelj Lulić, u odnosu na prije dvije godine, sad ipak govori malo drukčije.
– Moja tadašnja izjava odnosila se na širi dubrovački akvatorij do Elafita i Mljeta jer do njih brod stiže brzo, tu može voziti maksimalnom brzinom. Kad izlazi na otvoreno more, ide sporije, a posebno po teškim uvjetima. Procjena Lučke kapetanije bila je da će brodici u jednom smjeru trebati četiri sata, ali i da postoji mogućnost da se neće uspjeti ni probiti – kaže nam ravnatelj Lulić, kojeg smo pitali i zašto brodica stoji na vezu u Dubrovniku, a ne na nekom otoku.
– I ja se pitam zašto je u Dubrovniku. I to sam tad i pitao, ali objašnjeno mi je da trebamo imati barem četiri osobe s kapetanskom dozvolom i još četiri člana medicinskog tima kako bismo mogli funkcionirati po smjenama. Zaista bi bilo svrhovitije da je brodica na Lastovu jer bi mogla brže pokriti i okolne otoke te se brže zaputiti prema bolnicama ili u Splitu ili u Dubrovniku – kaže Lulić te dodaje kako su liječnici na Lastovu procijenili da je predugo čekati četiri sata na dolazak brze brodice te da su se zato odlučili krenuti “Markom Polom”, koji je već bio u luci.
– Stanje pacijenta bilo je iznimno teško, gubio se. Trebalo ga je prvo stabilizirati na Lastovu, a po dolasku na Korčulu stalo se u Blato, gdje je opet stabiliziran. I to je uzelo vremena. Meni je iznimno žao i ovim putem izražavam iskrenu sućut obitelji i prijateljima preminulog. Helikopteri nisu mogli poletjeti, a dvoje mladih liječnika s otoka učinili su sve što su mogli. Da su išli brzom brodicom, možda bi u pogibelj doveli i sebe i pacijenta – kazao je Lulić.
Iz Jadrolinije nam opisuju kako je prošao transport.
– U nedjelju, 23. ožujka, u 23:45, trajekt Marko Polo je na poziv Centra 112 izvršio hitan medicinski transport bolesnika na relaciji Ubli (Lastovo) – Vela Luka. Zbog izrazito nepovoljnih vremenskih uvjeta isplovljavanje trajekta Marko Polo bilo je najbrža i najpouzdanija opcija za prijevoz bolesnika do bolnice. Bolesnik je u 1:15 sati trajektom stigao u Velu Luku. Posada trajekta Marko Polo reagirala je brzo i profesionalno – kažu nam iz Jadrolinije te dodaju kako obitelji preminulog izražavaju iskrenu sućut.
Kažu nam i kako su u 2024. godini imali 54 izvanredne plovidbe radi prijevoza raznih interventnih službi, a u prva tri mjeseca ove godine bilo ih je osam, i to redom zbog prijevoza hitne pomoći.
Inače, brodice za hitni prijevoz pacijenata duge su oko 15 metara i postižu brzinu od 35 čvorova u roku od pet minuta od pokretanja pogonskih strojeva. Kako su se tad pohvalile institucije, morale bi moći ploviti i u najtežim uvjetima na moru, poput olujnog nevremena s valovima do šest metara.
Zašto je brod u Dubrovniku, a ne na nekom otoku, pita se i gradonačelnica Supetra Ivana Marković, najglasnija kad treba stati u obranu svih otočana.
– Nažalost, ništa me ne iznenađuje. Mi na Braču imamo vrlo negativna iskustva s brodovima za hitan medicinski prijevoz. Jedan jest stacioniran u Supetru, ali on je zadužen za šire područje. Ako je na intervenciji na nekom drugome mjestu, a helikopter ne može poletjeti, mi opet nemamo taj gliser. Ovo je klasični primjer koliko se brine o otočanima, a zašto je taj brod u Dubrovniku, trebaju odgovoriti nadležni. Ali otoci nemaju samo stalni problem s hitnim medicinskim prijevozom, mi imamo i kroničan nedostatak liječnika. Otoci su dobri kad treba u sezoni zaraditi novac, ali mi tu živimo 365 dana. Ovo što se dogodilo s prijevozom pacijenta s Lastova najslikovitiji je prikaz života na otocima – oštra je Marković.
Iz Ministarstva zdravstva navode kako u “određenim vremenskim uvjetima, poput orkanskog nevremena, korištenje brzih brodica i/ili helikoptera namijenjenih zbrinjavanju životno ugroženih pacijenata može biti ograničeno u skladu s protokolima i pravilima o sigurnoj plovidbi odnosno letu”.
– S obzirom na iznimno teške meteorološke uvjete i stanje mora te zahtjevno zdravstveno stanje pacijenta, zbog nemogućnosti hitnog helikopterskog medicinskog prijevoza pacijenta te udaljenosti brze medicinske brodice koja je stacionirana u Dubrovniku, kao i neizvjesnog dolaska iste, doktor medicine iz tima pripravnosti hitne medicinske službe na otoku Lastovu procijenio je da je prijevoz brodom ‘Marko Polo’ najpovoljniji mogući transport – kažu iz ministarstva.
(24sata.hr)
