Dok je izraelski premijer Benjamin Netanyahu u petak nastupao na Generalnoj skupštini UN-a u New Yorku, 34 države sastale su se pod zastavom Haške grupe kako bi koordinisale pravne, diplomatske i ekonomske mjere usmjerene na zaustavljanje izraelskog genocida u Gazi.
Desetine diplomata također su napustili Netanyahuov govor u znak protesta protiv ponašanja njegove vlade u okupiranoj Palestini i višestrukih napada na zemlje Bliskog istoka i Sjeverne Afrike u posljednje dvije godine.
Ministarski sastanak, kojim su supredsjedale Kolumbija i Južnoafrička Republika, okupio je vlade iz Latinske Amerike, Afrike, Azije, Evrope i Bliskog istoka.
Osim supredsjedatelja, prisustvovale su sljedeće države: Alžir, Antigva i Barbuda, Bolivija, Brazil, Čile, Komori, Kuba, Džibuti, Gvajana, Honduras, Island, Indonezija, Irak, Irska, Jordan, Kuvajt, Malezija, Maldivi, Meksiko, Namibija, Nikaragva, Norveška, Oman, Palestina, Katar, Sveti Vincent i Grenadini, Saudijska Arabija, Slovenija, Španija, Turska, Urugvaj i Venezuela.
Haaška skupina je blok od osam država, Bolivije, Kolumbije, Kube, Hondurasa, Malezije, Namibije, Senegala i Južne Afrike, pokrenut 31. januara u istoimenom nizozemskom gradu s navedenim ciljem da se Izrael smatra odgovornim prema međunarodnom pravu.
No, u petak je to bio prvi put da je nekoliko država, uključujući Saudijsku Arabiju, Jordan i Island, prisustvovalo događaju grupe, što je znak rastućeg međunarodnog pritiska na Izrael.
U svojim završnim riječima na sastanku, kolumbijska ministrica vanjskih poslova Rosa Villavicencio i južnoafrički ministar međunarodnih odnosa Ronald Lamola upozorili su: “Izbor pred svakom vladom je jasan: suučesništvo ili poslušnost. Historija će nas suditi ne po govorima koje smo održali, već po radnjama koje smo poduzeli”.
Grupa se obavezala podijeliti alate za provedbu i pravne mehanizme kako bi pomogla vladama da usvoje mjere osmišljene da prekinu pristup Izraela oružju, finansijama i energiji.
Mjere uključuju obećanja o: Sprječavanju izvoza vojne i robe dvojne namjene u Izrael, odbijanju izraelskih pošiljki oružja u lukama, sprečavanju plovila koja prevoze oružje u Izrael pod njihovim nacionalnim zastavama, preispitivanju svih javnih ugovora kako bi se spriječilo da javne institucije i fondovi podržavaju nezakonitu okupaciju Izraela, provođenju pravde za međunarodne zločine i podršci univerzalnoj jurisdikciji za pozivanje počinitelja na odgovornost, zaustavljanju vojne nabave iz Izraela, oslobađanju javnih institucija od suučesničkih kompanija, uvođenju energetskog embarga.
Sastanak se poklopio s istekom 12-mjesečnog roka određenog rezolucijom UN-a kojom se zahtijeva da Izrael poštuje presudu Međunarodnog suda pravde o okončanju okupacije Gaze, Zapadne obale i Istočnog Jerusalema te da se druge države suzdrže od podržavanja ili priznavanja okupacije.
“Narod Palestine ne može čekati, a Haaška grupa neće stati dok ne okupi svijet da brani međunarodne zakone koji ih štite”, izjavili su supredsjedatelji.
Varsha Gandikota-Nellutla, izvršna sekretarka grupe, rekla je da je Gaza postala “lakmus test našeg života”, insistirajući da sama osuda nije dovoljna.
“Predložene mjere nisu opcionalne, nisu radikalne, nisu nove. To su pravne obaveze, obvezujuće prema Konvenciji o genocidu, savjetodavnim mišljenjima Međunarodnog suda pravde i rezolucijama UN-a”, rekla je.
Varsen Aghabekian, palestinski ministar vanjskih poslova, tvrdio je da prava bit ovogodišnjeg summita Generalne skupštine ne leži u govorima već u konkretnim akcijama.
“Naći će se u akcijama koje će države poduzeti kako bi zaustavile genocid nad našim narodom i ilegalnu okupaciju naše zemlje”, rekla je.
Palestinski ambasador pri UN-u, Riyad Mansour, opisao je Haašku grupu kao “prekretnicu” u potrazi za odgovornošću.
Istaknuo je Bogotsku deklaraciju, raniji politički okvir koji je skupina podržala u julu, kao najkoordiniraniji napor provedbe do sada viđen na nacionalnoj i međunarodnoj razini.
(klix.ba)
