Američko rukovodstvo, na čelu s predsjednikom Donaldom Trumpom, počelo je preliminarnu fazu razgovora o potencijalnom napadu na Iran, uslijed protesta koji su zahvatili ovu državu. Međutim, zvaničnici ističu da je riječ o uobičajenim planovima i da nema znakova da bi zaista mogli i napasti Iran.
Trump je više puta prijetio vojnim odgovorom u slučaju da iranska vlast krene “gušiti u krvi” proteste koji obuhvataju ogroman dio ove države.
Zvaničnici američke administracije vodili su preliminarne razgovore o tome kako bi se, ukoliko bi to bilo potrebno, mogao izvesti napad na Iran kako bi se ostvarile izrečene prijetnje, rekli su neimenovani američki zvaničnici za Wall Street Journal.
Razgovori uključuju i to koje bi lokacije mogle biti mete. Jedna od opcija o kojoj se raspravlja jeste veliki zračni napad na više iranskih vojnih ciljeva, rekao je jedan od zvaničnika.
Drugi zvaničnik naveo je da ne postoji konsenzus o daljem pravcu djelovanja te da nikakva vojna oprema niti osoblje nisu premješteni u pripremi za napad. Zvaničnici su upozorili da su ovi razgovori dio uobičajenog planiranja. Kako su naveli, nema naznaka da je napad na Iran neposredan.
Iranska vojska obećala je da će se pridružiti obračunu s demonstrantima, što je jedno u nizu pojačanih upozorenja sigurnosnih službi dok protesti protiv režima nastavljaju rasti.
Vojska je saopćila da će “čvrsto štititi nacionalne interese, stratešku infrastrukturu i javnu imovinu”, optužujući Izrael i ono što je nazvala terorističkim grupama za nemire te obećavajući da će “osujetiti neprijateljske planove”.
Najava uključivanja iranske vojske predstavlja eskalaciju poteza vlasti, koje su u početku prema demonstrantima zauzimale pomirljiviji ton. Rani protesti uglavnom su izražavali nezadovoljstvo zbog ekonomske krize u zemlji, ali sada zahtijevaju okončanje samog iranskog sistema.
“Do sada su u suzbijanju protesta učestvovali samo policija i paravojne sigurnosne snage. Režim se suočava s teškom dilemom u odgovoru na sve intenzivnije proteste. Ima vrlo ograničenu mogućnost da riješi ekonomsku krizu izazvanu razornim sankcijama, ali sada mora uzeti u obzir i reakciju Sjedinjenih Američkih Država ukoliko pokrene težu i masovniju represiju”, piše WSJ.
(klix.ba)
