“Tržište nevjesti” u Bugarskoj: Kontroverzna tradicija u kojoj se cijena djevojke određuje po ljepoti i nevinosti
U bugarskom gradu Stara Zagora svake godine održava se kontroverzna manifestacija poznata kao “tržište nevjesti”, gdje se mlade djevojke iz romske zajednice Kalaidži predstavljaju potencijalnim muževima, a njihovi očevi otvoreno pregovaraju o cijeni njihove udaje. Prenosimo dio informacija i od portala Kurir, koji je izvještavao o ovom događaju koji i dalje izaziva snažne reakcije u javnosti i međunarodnim medijima.
Ovu tradiciju njeguje klan Kalaidži – specifična podgrupa bugarskih Roma s oko 18.000 pripadnika – a manifestacija se održava svake godine u proljeće, prve subote Velikog posta. Djevojke, najčešće uzrasta od 16 do 20 godina, oblače se svečano, sa zlatnim nakitom i bogatim ukrasima, kako bi ostavile što bolji utisak na mladoženje i njihove porodice.
Iako ovaj događaj na prvi pogled izgleda kao folklorna svečanost, u stvarnosti se radi o vrlo ozbiljnim pregovorima gdje cijena nevjeste često dostiže i do 20.000 dolara. Prema riječima etnografa Velča Krusteva, “muškarac ne kupuje ženu, već njenu nevinost”, jer to u zajednici Kalaidži ima visoku vrijednost i simboliku.
Primjeri poput osamnaestogodišnjeg Hristosa Georgijeva, koji je pregovarao sa ocem djevojke Donke Dimitrove i ponudio između 7.500 i 11.300 dolara, pokazuju koliko su ovi dogovori ozbiljni i često unaprijed planirani. Georgijev je izjavio da je novac zaradio radeći u inostranstvu i naglasio: “Ako je djevojka stvarno lijepa, cijena može da poraste.”
Djevojke, iako često izložene pritisku porodice i tradicije, sve više izražavaju lične stavove. Donka Dimitrova ističe kako novac ne bi trebao biti presudan faktor: „Ne treba gledati samo na novac, već na to kakav je neko kao osoba – kako razmišlja, osjeća i govori.“
Dokumentarni film Young Brides for Sale, koji su režirale Milene Larson i Alis Štajn, otkriva složenost ove tradicije. Iako neke djevojke imaju određeni stepen izbora, sistem je i dalje duboko ukorijenjen u patrijarhalne obrasce gdje se žene vrednuju kroz prizmu porodične časti i nevinosti.
Porazne su i statistike kada je riječ o obrazovanju – prema podacima Svjetske banke, svaka peta Romkinja u Bugarskoj je nepismena, a samo 10% ih završi srednju školu. Djevojke se često povlače iz škole odmah nakon osnovnog obrazovanja kako bi bile „spremne za udaju“.
Zabrinjavajuće je i to što djevojke priznaju da im tržište izaziva strah, posebno kada roditelji odluče s kim će se udati bez obzira na njihove želje. “Dešava se da se dvoje vole, ali ako devojka nije dovoljno lijepa po mjerilima mladoženjine porodice, ona neće biti prihvaćena – bez obzira na emocije,” kazala je jedna učesnica.
Iako se organizatori manifestacije pozivaju na tradiciju i kulturni identitet, savremeno društvo s razlogom postavlja pitanje: gdje je granica između običaja i kršenja osnovnih ljudskih prava?
Ova složena i osjetljiva tema zahtijeva pažnju i širu diskusiju o pravima djevojčica, obrazovanju, slobodi izbora i zaštiti od prisile – bez obzira na kulturni ili etnički kontekst.
