Povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću mogao bi značajno preoblikovati vanjsku politiku SAD-a, obećavajući potencijalno radikalne promjene na više frontova dok dijelove svijeta zahvataju rat i nesigurnost. Tokom kampanje, Trump je davao široka politička obećanja, često bez konkretnih detalja, zasnovana na principima neintervencionizma i zaštite domaće trgovine – ili kako on to naziva, „Amerika na prvom mjestu“. Njegova pobjeda signalizira jednu od najvećih mogućih promjena u Washingtonovom pristupu vanjskim poslovima u godinama kriza koje se dešavaju paralelno.
Rusija, Ukrajina i NATO Tokom kampanje, Trump je više puta izjavio da bi mogao završiti rat između Rusije i Ukrajine „za jedan dan“. Kada su ga pitali kako, sugerirao je da bi nadgledao sporazum, ali je odbio dati konkretne detalje. U istraživačkom radu koji su u maju napisala dvojica Trumpovih bivših šefova nacionalne sigurnosti, navedeno je da bi SAD trebale nastaviti snabdijevati Ukrajinu oružjem, ali uz uvjet da Kijev pristane na mirovne pregovore s Rusijom. Da bi se Rusija privoljela na sporazum, Zapad bi obećao odgoditi dugoočekivani ulazak Ukrajine u NATO. Bivši savjetnici su istakli da Ukrajina ne bi trebala odustati od nade da će povratiti sve svoje teritorije pod ruskom okupacijom, ali da bi trebala pregovarati na temelju trenutnih linija fronta.
Trumpovi demokratski protivnici, koji ga optužuju da se previše približava ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, smatraju da njegov pristup predstavlja kapitulaciju za Ukrajinu i da će ugroziti cijelu Evropu. Trump je dosljedno naglašavao da mu je prioritet okončati rat i zaustaviti iscrpljivanje resursa SAD-a.
Pročtaj cijeli tekst na BBC-u!
