Novi sastanak o Južnoj interkonekciji u Ambasadi SAD u Sarajevu održan je danas.
Sastanku su prisustvovali premijer Federacije BiH Nermin Nikšić, federalni ministar energetike Vedran Lakić, predsjednici stranaka Dragan Čović, Ilija Cvitanović, Sabina Ćudić, Elmedin Konaković kao i ministar Edin Forto.
Sabina Ćudić (NS) je kazala da je dogovoren niz narednih koraka koji se tiču dinamike ostvarivanja implementacije projekta i novi nacrt međudržavnog sporazuma između BiH i RH na kom će raditi Vlada FBiH i uputiti ga VMBiH na razmatranje i usvajanje i ratifikaciju tog sporazuma u dva doma PSBiH.
“Radit će se na potrebnim izmjenama i dopunama zakona o Južnoj interkonekciji u FBiH. Naglasili smo da bez obzira na ugovorenu dinamiku u smislu rokova, ono što nas interesuje iznad svega je sadržaj tih izmjena i dopuna na čemu ćemo raditi narednih mjeseci.
Ono što je takođe važno tiče se i komisija za koncesije na nivou Federacije i drugih tehničkih detalja koji su neuophodni preduslovi”, kazala je Ćudić.
“Ali ono što je najvažnije na čemu smo mi insistirali se i ostvarilo ovaj put, dobili smo jasan signal od američke administracije i američke ambasade u Sarajevu da se ovaj projekat neće i ne smije vezivati za bilo kakve političke ustupke bilo kojim akterima u Bosni i Hercegovini i to je za nas ključno”; kazala je Ćudić.
“Vi znate da se pokušaju povezivanja ovog projekta sa određenim političkim ciljevima pokušao desiti pa čak i u američkom kongresu od strane određenih lobista.
Ono što smo dobili jesu garancije da se ni na koji način neće tolerisati bilo kakvi pokušaji političkog profitiranja od nečega što treba biti obostrana ekonomska dobit SAD-a i BiH i da ovaj projekat treba ostati u sferi ekonomija ne politike”, dodala je.
“Mi uvijek podcrtavamo na svim sastancima sa američkim zvaničnicima da je najbrži put da se ovaj projekat ne desi dakle da projekat Južne interkonekcije u Bosni i Hercegovini propadne jeste ukoliko se bude vezivao za političke ciljeve i ukoliko vidimo da se na bilo kakav način donose politički ustupci ili daju politički ustupci nekim destruktivnim zahtjevima pojedinaca”, kazala je i dodala da misli da su prevazišli taj dio.
“Sada se vraćamo na ono što jeste pitanje, to je kako osigurati građanima Bosne i Hercegovine diversifikaciju gasne mreže, niže cijene plina dugoročno i jednu vrstu sigurnosne stabilizacije jer ne trebam objašnjavati da ukoliko neko investira stotine miliona dolara u Bosnu i Hercegovinu sasvim sigurno im nije u interesu bilo kakva politička destabilizacija tog prostora pa i samog regiona”, rekla je Ćudić.
Izmjene zakona će morati sačekati do odluke Ustavnog suda FBiH.
“Ukoliko se pristupa izmjenama i dopunama Zakona o južnoj interkonekciji koji se naravno tiču neophodnih dijelova kako bi se desila koncesija kako će na to utjecati dinamika zahtjeva koji je otišao ispred HDZ-a i Lidije Bradara o preispitivanju ustavnosti na što smo dobili odgovore da se ti zahtjevi mogu i povući ukoliko bude potrebe za tim, ukoliko dođe do dogovora oko samog zakona. Ali naravno to su pitanja koje između ostalog trebate postavljati i kolegama iz HDZ-a. Nije moje da govorim u njihovo ime.
Sasvim sigurno ono što je jasna poruka jeste da neće se tolerisati blokade i igrice koje se možda koriste i za dnevno političke svrhe”; kazala je Ćudić.
Šta će podrazumijevati izmjene zakona i hoće li one proći s obzirom na stav HDZ-a od ranije?
“Naravno da je to pitanja svih pitanja i da je to posao koji je pred nama u narednim sedmicama. Mislim da je prerano govoriti o detaljima tih izmjena jer trebamo sada sjesti za sto i insistirati da su te izmjene i dopune produktivne. Morat će se te izmjene i dopune dogovarati konsenzusom i iznad svega biti u korist Bosni i Hrvatske”, poručila je Ćudić.
“Sastanak je bio uglavnom tehničke prirode, koji se tiču rokova tako da je bilo puno manje političkih poruka od prošlog sastanka”, dodala je.
“To je ogromni infrastrukturalni projekat, može doživjeti veliki procenat radova da budu obavljeni u toj godini. Ne zavisi samo Bosne i Hercegovine. Jedan mali dio tog projekta zavisi i Hrvatske. Ali sasvim sigurno pozdravljam ambiciju”, kazala je.
Predsjednik stranke NIP i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković kazao je da je danas bio najkraći i najbolji, najoperativniji sastanak koji smo imali po pitanju bilo čega sa veoma važnom temom iz nekoliko razloga.
“Prije svega zbog odluke Europske unije da će zabraniti uvoz ruskog gasa od 2028. godine koja je tu na vratima i velike opasnosti koja se nadvija nad BiH. Drugi razlog je značaj Južne plinske interkonekcije, ne samo u ekonomskom, već i u geopolitičkom smislu, što je više puta naglašeno. Treći razlog je dolazak američkog investitora i američkog kapitala, što dodatno doprinosi stabilizaciji odnosa u BiH”, naveo je Konaković.
Ustvrdio je da je sastanak bio veoma kvalitetan te da je na njemu definisan mali akcioni plan i hodogram.
“Te pravci djelovanja Vijeća ministara i Vlade Federacije BiH u narednim danima. Parlamentima je ostavljen zadatak da usvoje potrebne prostorno-planske i druge akte. Danas smo se dogovorili o kratkim rokovima, što je dobra vijest. Smatram da ova priča postaje potpuno realna, što je zaista lijepa vijest za Bosnu i Hercegovinu. Ovo je primjer kako, kada postoji politička volja, stvari u BiH mogu biti završene u roku od dan ili dva, čak i za 48 sati. Teme su poznate, stavovi definisani, a najveći problem – način upravljanja kompanijom koja će voditi projekat – riješen je. Ide se u dodjelu koncesije. Ona, naravno, neće biti unaprijed namijenjena nikome, svi će imati mogućnost da učestvuju u procesu. Ipak, američke kompanije imat će određenu prednost, jer se radi o američkom LNG-u i postoji interes američkih kompanija. Neke su, koliko mi je poznato, već iskazale interes prema Vladi Federacije BiH”, pojasnio je Konaković.
Dodao je da su rokovi kratki, ali realni.
“Predviđeno je formiranje komisije koja će odlučivati o koncesiji, a Vlada to može učiniti vrlo brzo. Zakon o koncesijama jeste star i pomalo prevaziđen, ali i dalje pruža zakonski okvir da se ove procedure pokrenu bez zastoja. Vjerujem da bi u roku od nekoliko mjeseci i to pitanje moglo biti riješeno. Bilo bi divno kada bi se pojavio domaći investitor koji bi mogao garantovati isporuku američkog gasa i uložiti milijardu, ali mislim da je to u ovom trenutku nerealno. To nije porazno – to je jednostavno realnost današnjeg vremena. Moram reći da mi se sviđa odlučnost i brzina administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa i način na koji se odnose prema ovom pitanju, što je za Bosnu i Hercegovinu dobra poruka”, naglasio je.
Kazao je da je važno stalno naglašavati značaj stabilnosti BiH u okviru američke strategije i njihovog političkog opredjeljenja.
“Mislim da smo svi shvatili koliko je to u ovom trenutku važno i, iskreno, bio bih vrlo zadovoljan da projekat realizira američka kompanija, iako zakon omogućava svima da se prijave. Poruke sa sastanka su jasne: svi su spremni, ide se dalje i radi se akcioni plan. Što se tiče apelacije predsjednice Federacije BiH Lidije Bradare, čekamo odluku Ustavnog suda i kakva god ona bude – poštovat ćemo je. Ne bih prejudicirao, ali smatram da je riječ o vraćanju na temu koja je već bila zaključena. O detaljima toga neka govori HDZ, ja s pažnjom pratim i čekam odluku Ustavnog suda. Nemam nikakve dodatne informacije osim onih koje se pojavljuju u medijima. Nisam član Vlade Federacije BiH i ne učestvujem u njenom radu. Ono što čitam u medijima, to su i moje informacije”, kazao je.
Apelovao je na nadležne istražne organe u Bosni i Hercegovini da se pozabave i ovim predmetom.
“Dobro je da se time bave i kreditori, ali i međunarodne, evropske institucije koje su za to nadležne. Ako postoji bilo kakva sumnja na nezakonitosti ili korupciju, u potpunosti se slažem s onima koji traže da trenutni menadžment Autocesta odmah ode. Ne želim prejudicirati, ali pratimo istrage i informacije jer smo već naslijedili ozbiljne i katastrofalne probleme od prethodnih uprava. Bila bi sramota da se takve stvari ponove. I to stalno ponavljam – ako ima kriminala, odgovorni trebaju dobiti najstrožije kazne”, poručio je Konaković.
(Vijesti.ba)
