Home Vijesti BiH Gdje je BiH na NATO putu: Državna imovina Oružanih snaga u zraku...

Gdje je BiH na NATO putu: Državna imovina Oružanih snaga u zraku i prilagođeni partnerski plan kao maksimum

(Ilustracija: A. L./Klix.ba)

Usvajanje Prilagođenog individualnog partnerskog plana (ITPP) kao model saradnje između Bosne i Hercegovine s NATO-om predstavlja jasnu mapu puta prema kojoj će se nužno uvažavati sve specifičnosti, ali jasno ne prejudicirajući punopravno članstvo.

Zastoj, praćen svakodnevnim institucionalnim opstrukcijama, najbolji je opis NATO puta Bosne i Hercegovine. U kontekstu statusa, BiH ostaje partner koji je s ANP-a (za BiH nazvan Program reformi), prešla na Individualno prilagođeni program partnerstva (ITPP).

U oktobru 2025. godine na sastanku Komisija za saradnju s NATO-om Bosne i Hercegovine i predstavnika NATO-a u sjedištu Saveza u Briselu, usvojen je Individualni prilagođeni program partnerstva (ITPP) između Bosne i Hercegovine i NATO-a za razdoblje 2025–2028.

Koncept ITPP, u potpunosti je u skladu s NATO konceptom “Jedan partner, jedan plan”, što znači da će budućnost saradnje BiH i saveza biti uređena po svim specifičnostima BiH.

“ITPP održava postojeće strukture za saradnju putem različitih alata i programa partnerstva (na primjer, Godišnji nacionalni program, Meni partnerske saradnje, Inicijativa za izgradnju kapaciteta u oblasti odbrane i srodne sigurnosti, Proces planiranja i pregleda) u jednom sveobuhvatnom dokumentu”, naveli su iz NATO-a.

Zaključno, prelazak na ovakav model saradnje, svojevrsna je potvrda od NATO-a za razumijevanje svih specifičnosti i praktičnih odnosno političkih nemogućnosti koju projektuje aktualna vlast okupljena oko stranaka Trojke.

Pitanje vojne imovine

A specifičnosti i izazova kad je u pitanju BiH ne nedostaje. Neriješeno pitanje državne imovine, odnosno knjiženje perspektivne vojne imovine i lokacija, ostaje dug prema NATO-u još od NATO samita iz Talina 2010. godine. S druge strane, svaka vrsta političke rokade kojom bi se uredilo to pitanje, izuzev nametanja od Ureda visokog predstavnika (OHR), zvuči kao nerealni mađioničarski trik.

U tom kontekstu je ostavka visokog predstavnika Christiana Schmidta dodatna potvrda da prema svemu sudeći ni OHR nema namjeru da riješi pitanje 57 perspektivnih lokacija Oružanih snaga BiH.

Bez prejudiciranja članstva

Vijeće ministara BiH je u februaru 2026. godine usvojilo Program reformi Bosne i Hercegovine za 2025. godinu na prijedlog Komisije za saradnju s NATO-om, što je rekordno “brzo” usvajanje u odnosu na raniju dinamiku.

Međutim, ključni zaključak obostrane korespondencije između BiH i NATO-a postaje “jačanju odnosa BiH i NATO-a, koji pridonosi stabilnosti i sigurnosti jugoistočne Europe, bez prejudiciranja konačne odluke o članstvu Bosne i Hercegovine u Savezu”. U tom smislu, ITPP će pokazati koji su to ciljevi saradnje kroz četverogodišnji ciklus.

ITPP-ovi se dogovaraju s pojedinačnim zemljama i odobravaju ih saveznici, a proces ITPP-a obuhvata ciklus od četiri godine. Sastoji se od pet ključnih rezultata, uključujući odredbe za efikasno praćenje i evaluaciju tokom cijelog ciklusa ITPP-a.

U tom pogledu ključni su strateški ciljevi saradnje i specifični ciljevi, nakon kojih slijede aktivnosti implementacije te srednjoročna procjena. Na kraju četverogodišnjeg ciklusa dolazi procjena u kojoj se saveznici dogovaraju i daju preporuke za nove ciljeve i zadatke u sljedećem ITPP-u.

Imajući u vidu sve navedeno, dodatni faktor “koji ne prejudicira članstvo” je i nedovoljno izdvajanje procenata BDP za odbranu. Prema nezvaničnim i neslužbenim projekcijama budžet Ministarstva odbrane BiH će nastaviti s trendom od 0,9 posto što je daleko ispod 2,5 posto koliko nastoje postići članice saveza.

Dok se s druge strane od BiH sve češće traži veće izdvajanje za odbranu što je nedavno potvrdila i Zamjenica generalnog sekretara NATO-a Radmila Šekerinska.
(klix.ba)