Njemački kancelar Friedrich Merz u utorak u Washingtonu se sastaje s predsjednikom SAD-a Donaldom Trumpom, kao prvi svjetski lider koji će se lično sastati s njim nakon početka rata protiv Irana, nastojeći ojačati evropski utjecaj na dalji tok sukoba.
Ranije planirani bilateralni sastanak u Bijeloj kući dobio je novu dimenziju nakon što su američke i izraelske zračne i pomorske snage napale Iran.
Njemačka vlada je, kako se navodi, uoči napada dobila tek kurtoaznu najavu, što je još jednom naglasilo koliko je predsjednik Donald Trump krenuo u rat uz minimalne konsultacije s evropskim saveznicima.
S druge strane, Merz je u nedjelju na konferenciji za novinare nastojao zadržati osjetljivu ravnotežu, istovremeno izražavajući zabrinutost zbog metoda Washingtona i ograničenu podršku nekim američkim ciljevima.
Upozorio je da nije jasno hoće li Trumpova kampanja vojnog pritiska prisiliti vlast u Teheranu na promjenu, ali je priznao i da su evropski pokušaji da obuzdaju Iran mirnim putem propali.
“Sada nije trenutak da držimo predavanja našim partnerima i saveznicima, uprkos svim sumnjama, dijelimo mnoge njihove ciljeve, iako ih sami zapravo ne možemo ostvariti”, rekao je Merz.
Njemački kancelar je u Washington doputovao u ponedjeljak, uoči prijema u Bijeloj kući predviđenog za utorak, gdje će s američkim predsjednikom imati jutarnji sastanak i radni ručak.
U subotu, svega nekoliko sati nakon početka udara na Iran, Merz se pridružio francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu i britanskom premijeru Keiru Starmeru u zajedničkoj izjavi kojom napade nisu ni pozdravili ni osudili.
Lideri su naglasili da su o operaciji bili informirani, ali da u njoj nisu učestvovali. Istovremeno su osudili iranske pokušaje pribavljanja nuklearnog oružja i pozvali vlast u Teheranu da bez odlaganja obustavi kontraudare na Izrael i američke interese u regiji.
U novoj zajedničkoj izjavi u nedjelju navečer poručili su da će “poduzeti korake kako bi odbranili naše interese i interese naših saveznika u regionu, potencijalno omogućavanjem nužne i proporcionalne odbrambene akcije za uništavanje iranskih kapaciteta za lansiranje projektila i dronova na samom izvoru”, što je protumačeno kao nagovještaj mogućeg vojnog angažmana.
Evropske vlade godinama pokušavaju zaustaviti iranski nuklearni program diplomatskim sredstvima, često u saradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Posebno su bile uključene u sporazum koji je Teheran postigao s administracijom Baracka Obame, a koji je Trump povukao tokom svog prvog mandata.
Odnosi između Evrope i Trumpa dodatno su se zategli nakon što je američki predsjednik pokušao umanjiti sigurnosne garancije SAD-a evropskim saveznicima i između ostalog nastojao izdvojiti Grenland iz Danske.
U proteklim mjesecima Merz je sve glasnije pozivao Evropu da ojača svoju ekonomiju i poveća vojnu potrošnju kako bi smanjila zavisnost od Sjedinjenih Država i postavila se kao ravnopravan globalni akter uz SAD i Kinu.
Tokom narednih mjeseci, obilježenih uglavnom bezuspješnim pregovorima između Ukrajine i Rusije uz posredovanje SAD-a, Merz je nastavljao pokušavati da odvrati Trumpa od podrške mirovnim planovima koji bi bili pretežno povoljni za ruskog predsjednika Vladimira Putina.
(klix.ba)
