Home Vijesti Svijet “ZAPANJEN SAM”: Bijela kuća u šoku nakon poteza Irana koji niko nije...

“ZAPANJEN SAM”: Bijela kuća u šoku nakon poteza Irana koji niko nije predvidio

foto:Reuters

Pentagon i Vijeće za nacionalnu sigurnost značajno su podcijenili spremnost Irana da zatvori Hormuški tjesnac kao odgovor na američke vojne udare, što je bio dio planiranja operacije koja je u toku, navodi više izvora upoznatih sa situacijom. Tim za nacionalnu sigurnost predsjednika Donalda Trumpa nije u potpunosti razmotrio moguće posljedice onoga što su neki zvaničnici opisali kao “najgori mogući scenario” s kojim se administracija sada suočava, piše CNN.

Trump se oslonio na uzak krug bliskih savjetnika
Iako su ključni zvaničnici iz ministarstava energetike i finansija učestvovali na nekim sastancima tokom planiranja operacije, analize i predviđanja tih agencija — koja bi u prethodnim administracijama bila ključna za donošenje odluka — bila su u drugom planu. Izvori priznaju da su ministar finansija Scott Bessent i ministar energetike Chris Wright bili važni akteri u fazama planiranja i provedbe sukoba.

Međutim, Trumpova sklonost da se pri donošenju odluka o nacionalnoj sigurnosti oslanja na uzak krug bliskih savjetnika rezultirala je marginaliziranjem međuresorne rasprave o mogućim ekonomskim posljedicama u slučaju da Iran na američko-izraelske napade odgovori zatvaranjem tjesnaca.

Iranski odgovor stvorio ogroman problem: “Zapanjen sam”
Sada bi mogle proći sedmice prije nego što napori administracije da ublaži sve veće ekonomske posljedice urode plodom, rekli su jučer zvaničnici. To uključuje i visokorizične pomorske pratnje naftnih tankera kroz tjesnac, koje Pentagon trenutno smatra preopasnim za izvođenje. U međuvremenu, predsjednik je nastavio umanjivati ozbiljnost poremećaja na energetskim tržištima.

Stvarno stanje u tjesnacu ostavilo je diplomatske partnere, bivše američke ekonomske i energetske zvaničnike te direktore iz industrije u stanju zbunjenosti i nevjerice. “Planiranje za sprečavanje upravo ovakvog scenarija — koliko god se dugo činio malo vjerovatnim — decenijama je bilo temeljno načelo američke politike nacionalne sigurnosti”, rekao je bivši američki zvaničnik koji je radio i u republikanskim i u demokratskim administracijama. “Zapanjen sam.”

Brodovlasnici traže vojnu pratnju, ali su odbijeni
Direktori brodarskih kompanija redovno su od američke mornarice tražili vojnu pratnju, no svi su zahtjevi odbijeni. Na redovnim brifinzima za učesnike iz industrije u regiji, američki vojni zvaničnici su više puta jasno dali do znanja da nisu dobili naređenja za pokretanje bilo kakve operacije pratnje, te da su rizici za američku imovinu i dalje izuzetno visoki, tvrde dvojica direktora upoznatih sa situacijom.

Bessent je u četvrtak za Sky News izjavio da će pratnje započeti “čim to bude vojno moguće”. “U našem planiranju uvijek je postojala mogućnost da će američka mornarica, ili možda međunarodna koalicija, pratiti naftne tankere”, rekao je.

“Nismo planirali mogućnost da Iran zatvori Hormuz”
Međutim, put do ove tačke, prema izvorima, rezultat je složene kombinacije geopolitičkih pretpostavki, prognoza energetskog tržišta i isprepletenih strateških prioriteta. Visoki Trumpovi zvaničnici priznali su zakonodavcima tokom nedavnih povjerljivih sastanaka da nisu planirali mogućnost da Iran zatvori tjesnac kao odgovor na udare, tvrde tri izvora upoznata sa sastankom iza zatvorenih vrata.

Razlog je, navode brojni izvori, bio taj što su zvaničnici administracije vjerovali da bi zatvaranje tjesnaca više naštetilo Iranu nego SAD-u. Takav stav potkrijepljen je “praznim prijetnjama” Irana o djelovanju u tjesnacu nakon američkih napada na iranska nuklearna postrojenja prošlog ljeta.

Bijela kuća hvali planiranje rata

Bijela kuća je u četvrtak u saopštenju pohvalila planiranje administracije. “Kroz detaljan proces planiranja, cijela administracija je spremna i bila je spremna za bilo kakvu potencijalnu akciju terorističkog iranskog režima”, izjavila je glasnogovornica Anna Kelly, hvaleći pritom uspjeh američke vojske. “Predsjednik Trump je jasno rekao da su svi poremećaji u opskrbi energijom privremeni i da će dugoročno rezultirati ogromnom koristi za našu zemlju i globalnu ekonomiju”, dodala je.

U vrijeme kada su globalne zalihe nafte i ukapljenog prirodnog plina (LNG) bile obilne, američka proizvodnja nafte na rekordnim nivoima, a Trumpovi zvaničnici uživali u saradnji s venezuelskom vladom i potencijalu za širenje proizvodnje, globalni opseg negativnih rizika nije se smatrao prioritetom. Čak i pri procjeni mogućih poremećaja u tjesnacu, administracija je bila daleko više fokusirana na svoje pretežno pozitivno viđenje kako bi tržišta reagovala na potpuno uklanjanje prijetnje iranskih poremećaja.

“Da biste u životu pobijedili, morate pretrpjeti kratkoročnu bol radi dugoročne koristi, a to je ono što upravo sada radimo”, rekao je Wright u srijedu za NewsNation. “Mislim da će američki narod biti oduševljen mirnijim svijetom koji nas čeka i sigurnijom opskrbom energijom u decenijama koje dolaze.”

Izgledi za pomorsku pratnju
Novi iranski vrhovni vođa Mojtaba Khamenei u četvrtak je, u svojim prvim javnim komentarima, poručio da će tjesnac ostati zatvoren kao “alat za pritisak”, navodi se u izjavi pročitanoj u njegovo ime na iranskoj državnoj televiziji. To ostavlja SAD s malo opcija. Direktori energetskih kompanija prenijeli su zvaničnicima administracije da žele što skoriji završetak rata. Za sada su oprezni i ne žele rizikovati svoju imovinu i ljude slanjem tankera kroz tjesnac, te ne očekuju da će se to promijeniti dok se intenzitet sukoba dramatično ne smanji.

Vojni zvaničnici su posljednjih dana održavali svakodnevne sastanke s predstavnicima energetske industrije. Međutim, gotovo od samog početka sukoba, američki zvaničnici su im govorili da u prvim danima rata nije dovoljno sigurno da mornarica provodi pratnju. Američki vojni zvaničnik rekao je za CNN da su iranski dronovi, projektili i mine glavna prijetnja plovilima koja pokušavaju proći kroz tjesnac.

Nate Swanson, bivši karijerni diplomat State Departmenta fokusiran na Iran, napomenuo je da su 1980-ih postojale vojne pratnje naftnih tankera kroz tjesnac, ali da iranska upotreba dronova ovoga puta čini situaciju vrlo različitom. Vojni zvaničnici također su naznačili da ne mogu izdvojiti mornarička plovila za pratnju jer su već angažovana u ofanzivnim operacijama na drugim mjestima. Od srijede nije bilo preciznog vremenskog okvira kada bi pratnje mogle postati dostupne.

Mornarica trenutno ne može pratiti komercijalne brodove
Wright je u četvrtak rekao da mornarica ne može pratiti komercijalna plovila kroz tjesnac, iako je sugerisao da bi ta sposobnost mogla biti uspostavljena kasnije ovog mjeseca. “To će se dogoditi relativno brzo, ali ne može se dogoditi sada. Jednostavno nismo spremni”, rekao je za CNBC. “Sva naša vojna sredstva trenutno su usmjerena na uništavanje iranskih ofanzivnih sposobnosti i proizvodne industrije koja ih podržava.” Na pitanje hoće li to biti moguće do kraja mjeseca, odgovorio je: “Mislim da je to prilično vjerovatno.”

Nije jasno koliko je Trump bio svjestan ograničenja pomorske pratnje kada je prvi put iznio tu ideju 3. marta. Umanjivao je rizik za tankere koji prolaze kroz tjesnac, čak i nakon što je Iran počeo napadati brodove na tom plovnom putu. U četvrtak je zauzeo drugačiji ton, sugerišući da bi više cijene nafte mogle donijeti korist.

Trump kaže da SAD zarađuju od porasta cijena nafte
“Sjedinjene Države su daleko najveći proizvođač nafte na svijetu, pa kada cijene nafte porastu, mi zarađujemo mnogo novca”, napisao je na društvenoj mreži Truth Social, ne pojašnjavajući na koga misli pod “mi”. Dodao je da su njegovi vojni ciljevi protiv Irana važniji od promjena u globalnim cijenama energije.

“Od daleko većeg interesa i važnosti za mene, kao predsjednika, jest zaustaviti ‘Zlo Carstvo’, Iran, da dođe u posjed nuklearnog oružja te uništi Bliski istok i, zapravo, svijet”, napisao je Trump.

Druge opcije za ublažavanje pritiska

Zvaničnici administracije zaduženi za ublažavanje energetske krize žele što prije započeti s pratnjom tankera, ali za sada su saglasni oko upravljanja krizom u fazama. Bessent je u četvrtak objavio da Ministarstvo finansija privremeno ukida sankcije na rusku naftu koja se nalazi na moru. Ranije istog dana, Bijela kuća je saopštila da razmatra ublažavanje ograničenja prema “Jones Act-u” (Zakon Jones), stoljetnom pomorskom zakonu, kao dio napora za usporavanje rasta cijena goriva.

“U interesu nacionalne odbrane, Bijela kuća razmatra privremenu suspenziju Zakona Jones kako bi se osigurao slobodan protok ključnih energetskih proizvoda i poljoprivrednih potrepština u američke luke”, rekla je glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt. “Ova odluka još nije konačna.”
(SB)