Stanje na BHRT-u je alarmantno. Zbog prispjele naplate dugovanja, za dva dana se očekuje blokada računa ove medijske kuće, a kao upozorenje na ono što slijedi, danas je privremeno prekinut i program.
Tim povodom danas je u Sarajevu organizovano vanredno obraćanje v.d. direktora BHRT-a Belmina Karamehmedovića i direktorice programskog sadržaja Nede Tadić, koji su javnosti i nadležnima iznijeli poražavajuće podatke o dugovanjima, ali i ponudili konkretna rješenja koja su već dostavljena Parlamentarnoj skupštini BiH, Vijeću ministara BiH i visokom predstavniku.
RTRS duguje 104 miliona, EBU danas očekuje odgovor
V.d. generalnog direktora Belmin Karamehmedović istakao je da se o ovom problemu govori godinama, ali bez ikakvog efekta. Kriza, prema njegovim riječima, eskalira od 2017. godine kada je Radio-televizija Republike Srpske (RTRS) jednostrano prestala uplaćivati sredstva na jedinstveni račun za prikupljanje RTV takse.
“Pokušali smo ukazati na to da postoji član sistema koji ne poštuje zakon i da će se problemi, ako se ne riješe, samo nagomilavati. BHRT je godinama iscrpljivan, a RTRS-ov dug prema nama iznosi preko 104 miliona maraka”, naglasio je Karamehmedović.
Ipak, ono što je trenutno najurgentnije jeste dug prema Evropskoj radiodifuznoj uniji (EBU) u iznosu od 22 miliona KM.
“Danas ističe rok koji je EBU dao vlastima u BiH da ponude rješenje za ova dugovanja. EBU je jasno poručio da će, ukoliko do danas ne dobiju odgovor, ići na blokadu računa BHRT-a. Pošto do danas ništa nije riješeno, odlučili smo našim gledaocima i slušaocima pokazati šta će biti realnost ako ne bude nikakve akcije”, kazao je Karamehmedović, govoreći o današnjem prekidu programa koji je, kako kaže, “bruka koja je odjeknula širom Evrope”.
Karamehmedović je podsjetio da je BHRT osnovan zakonom u Parlamentu i da samo zakonom može biti ugašen, ali je upitno koliko dugo sistem može fizički izdržati. Od 1000 radnika, broj je smanjen na 775, a čak 60 posto njih preživljava na minimalnoj plati.
Rješenja postoje: Novca ima, fali politička volja
Rukovodstvo BHRT-a nije samo iznijelo probleme, već i rješenja. Od Vijeća ministara BiH je traženo podizanje kredita kojim bi se isplatili urgentni dugovi, doprinosi radnicima, dug EBU-u, te računi za struju i plin. Do ovog trenutka povratne informacije nema.
“Postoji i višak prihoda Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) koji bi se mogao preusmjeriti, kao i prihodi Centralne banke, iz kojih je ranije, primjera radi, isplaćen i dug Vidiću. Sve to može biti pozajmica, ne tražimo da nam neko to pokloni. Dakle, novca sigurno ima, ali kako to oni kažu, nema političke volje. Mi na političku volju više ne možemo čekati”, upozorio je Karamehmedović.
Radnici birali između Olimpijade i toplog obroka.
Koliko je situacija unutar same kuće teška, najbolje je opisala direktorica programskog sadržaja Neda Tadić. Odluka o privremenom prekidu programa bila je teška, ali neminovna jer je proizvodnja “došla do zida”.
“Oslanjamo se isključivo na entuzijazam i improvizaciju radnika. Resursa nemamo, tehnika se kvari, scenografija se raspada, a sve je manje novca za odlaske na teren. Ljudi nam odlaze tražeći stabilnije poslove, ali mi ćemo učiniti sve da do kraja dostojanstveno iznesemo ovaj program”, emotivno je poručila Tadić.
Ona se osvrnula i na predrasude u javnosti da se BHRT finansira iz budžeta i da su radnici “uhljebi”.
“Poništili smo te laži koje neko svjesno plasira u javni prostor. Najbolji primjer kako radnici BHRT-a funkcionišu je to da smo, birajući između prenosa Olimpijskih igara i isplate toplog obroka radnicima, odabrali ovo prvo i javni interes. Uskraćujemo sebi”, zaključila je Tadić.
Osim implikacija na javno informisanje, prekid rada BHRT-a mogao bi izazvati ozbiljne posljedice po funkcionisanje države. BHRT je vlasnik i upravlja državnom mrežom odašiljača i repetitora, koja je ključna komunikaciona infrastruktura BiH.
Upozoravajući na šire posljedice eventualnog stavljanja ključa u bravu, Karamehmedović je naglasio da bi gašenje državnog javnog servisa izazvalo lančanu reakciju i pravi domino efekat na domaćoj medijskoj sceni.
“Ako se ugasimo, Federalna televizija (FTV) će biti direktna kolateralna šteta. Također, to će se odraziti i na Kantonalnu televiziju Sarajevo (TVSA), koja uredno isplaćuje sve svoje obaveze. Posljedice takvog scenarija su dugoročne i prosto nezamislive”, poručio je Karamehmedović, apelujući još jednom na hitno buđenje nadležnih prije nego što mrak padne na ekrane širom države.
“Ovdje se brani Bosna i Hercegovina, ako BHRT padne, džaba sve govorancije”
Na samom kraju obraćanja, Karamehmedović je uputio riječi zahvale kolegama iz drugih medijskih kuća koji, kako je istakao, “prate njihovu agoniju”, ali i svim građanima Bosne i Hercegovine koji redovno izmiruju svoje obaveze.
“Zahvaljujem građanima BiH koji plaćaju RTV taksu. Trenutno 58 posto pretplatnika Elektroprivrede plaća taksu, a ta sredstva dijelimo mi i FTV. Želim jasno poručiti, mi radnici nismo krivi za ovu situaciju u kojoj smo se našli”, naglasio je.
Govoreći o crnom scenariju koji bi već danas ili sutra mogao postati realnost, poslao je oštru poruku domaćim političarima i najavio borbu do samog kraja.
“Ukoliko krene realizacija te blokade računa, mi ćemo dati sve od sebe da u narednom mjesecu održimo sistem koliko god je to moguće. Ovdje je Bosna i Hercegovina, ovdje se ona brani! Ako BHRT padne, džaba su im sve prazne govorancije”, zaključio je Karamehmedović.
(klix.ba)
