Poruka da će RS imati dva predsjednika, zapravo znači da ćemo imati jednog pravnog, ustavnog nositelja dužnosti, dok ćemo usporedo imati i drugog, koji će nastaviti upravljati.
znenađujuće je koliko je pobjeda SNSD-ovog kandidata za predsjednika Republike Srpske tanka”, kaže pravnik i direktor banjalučkog Centra za ljudska prava, Dejan Lučka, govoreći o izvanrednim izborima održanim proteklog vikenda u Republici Srpskoj.
Kandidat opozicije, Branko Blanuša, široj javnosti potpuno nepoznat do ovih izbora, izgubio je sa, po preliminarnim rezultatima Središnjeg izbornog povjerenstva BIH, sa samo 8400 glasova. Opozicija tvrdi da su izbori, održani 23. studenog, pokradeni dok vlast poručuje kako je sve gotovo.
No, izborni rezultat Blanuše iznenadio je mnoge što bi, prema mišljenju analitičara, znak za uzbunu u stranci Milorada Dodika, koji je najavio kako će RS sada imati dva predsjednika poručujući tako kako on neće odustati od djelovanja.
Ozbiljan pad
”Očekivalo se da građani daju veću podršku kandidatu SNSD-a, jer ova stranka i dalje kontrolira institucije, javne resurse i većinu medija, i postavlja određeni politički pravac u Srpskoj. Ipak, iznenađujuće je koliko je ta pobjeda ‘tanka’. Također, očekivalo se i da će Blanuša biti stabilan kandidat, što je i bio, ali mislim i da je ovo njegov veliki uspjeh u ovim okolnostima, kako razlika u određenim sredinama u njegovu korist pokazuje ozbiljan pad podrške SNSD-u i realnu polarizaciju biračkog tijela”, kaže Lučka.
Navodi kako će SNSD to svakako shvatiti kao ozbiljnu političku prijetnju.
”Po prvi put nakon dužeg vremena potpuno je vidljivo da opozicija dolazi na svega nekoliko procentnih poena od promjene vlasti, i to u uvjetima niske izlaznosti, neujednačenih pravila, naklonosti javnog servisa jednom kandidatu i kampanje u kojoj kandidat vlasti faktički nastupa i u svoje i u ime bivšeg predsjednika. Ukoliko opozicija konsolidira zajednički nastup, ojača kontrolu biračkih mjesta u problematičnim sredinama, uloži više resursa i rada na terenu uz uvjerljiviju viziju promjene, SNSD i vladajuća koalicija na sljedećim redovnim izborima objektivno mogu izgubiti vlast, čak i uz to što imaju kontrolu nad većinom javnih resursa”, rekao je Lučka za Bljesak.info.
Više matematika nego demokracija
Mladen Bubonjić, novinar i jedan od osnivača portala Gerila, kaže kako je, uzevši u obzir da je SDS u dubokoj krizi godinama, rezultat Blanuše relativno iznenađenje.
”Oko 12.000 glasova zaostatka za kandidatom SNSD-a, koji je imao na raspolaganju institucionalne resurse, javna poduzeća, medije i lokalne strukture, objektivno je uspjeh iznad očekivanog. Da je izlaznost bila veća ili da je bilo manje kontrole u manjim sredinama, rezultat je možda mogao biti i drugačiji. Ipak, presudna je bila slaba izlaznost, u takvoj situaciji ‘sigurni glasovi’ iz baze omogućili su kandidatu SNSD-a da pobijedi”, kaže Bubonjić.
Navodi kako su ovi izbori poslužili kao “lakmus papir” i vladajućima i opoziciji.
”SNSD će svakako dobro analizirati rezultat i trendove zato što pobjeda sa manje od 5% zaostatka svakako može biti prijetnja. S druge strane, uzevši u obzir da su predizborne aktivnosti planirali za sljedeću godinu, ovaj rezultat ne mora nužno značiti i siguran pad dogodine, posebno ako znamo da su izbori više matematika nego demokracija i da se često dobivaju prije otvaranja biračkih mjesta, a SNSD i dalje ima sve poluge moći i resurse koji im omogućavaju glasove. Međutim, svakako će morati uložiti duplo više ‘truda’, posebno što ‘iza ugla’ vreba novi, potencijalno mnogo jači oponent od dosadašnjih opozicijskih protivnika, koji namjerava da u svoj pokret privuče političare i glasače iz oba tabora”, rekao je Bubonjić.
Oslonac protivljenja
Politički analitičar Milan Sitarski navodi kako je očigledno da je Blanuša u velikoj mjeri okupio birače svih oporbenih stranaka u RS-u, uključujući i one koji glasuju za stranke sa središnjicama u Sarajevu, koje ovog puta nisu imale svoje kandidate.
”Kad se rezultati ovih izbora usporede s predsjedničkim iz 2022. godine, vidi se da ipak nije uspio okupiti baš sve birače tih stranaka, što i nije čudno obzirom na njihove izrazite međusobne političke i ideološke razlike. Ipak, može se reći da je njegov rezultat prilično respektabilan”, rekao je Sitarski za Bljesak.info.
Ističe kako SNSD mora shvatiti da je na ove izbore izašao, a i na sve sljedeće će izaći kao stranka koja je na vlasti u kontinuitetu gotovo dva desetljeća, te da mora biti izrazito kreativna, inovativna i inkluzivna politička snaga ako želi, skupa sa svojim partnerima, održavati dosadašnju ili sličnu većinsku podršku.
”Tomu svjedoči i uspjeh Blanuše koji nije kandidirao neki visoko profilirani program, već se naprosto predstavio kao ključni oslonac protivljenja sadašnjoj vlasti. Zanimljivo je da je najjače prodore Blanuša ostvario u dijelovima RS-a u kojima nisu snažne stranke sa središtem u Sarajevu (Banjalučka regija i jugoistok), što znači da se protiv vlasti okrenuo još veći dio birača koji pripadaju srpskom narodu nego što se iz rezultata može iščitati na prvi pogled”, kaže Sitarski.
Stranačke borbe
Naveo je kako se čini da je veliki dio birača ipak bio svjestan da se sada birao predsjednik RS-a samo na period kraći od godine dana pa se nisu htjeli dublje involvirati, a dio njih je vjerojatno bio nezadovoljan i načinom na koji je došlo do izvanrednih izbora.
Govoreći o maloj izlaznosti, Lučka kaže kako mala izlaznost govori o sveopćoj apatiji, strahu da se ništa neće promijeniti i o tome da građani prijevremene izbore doživljavaju kao nešto što se moralo odraditi. ”Ili, hajde da kažem da izbore doživljavaju kao tehničku posljedicu presude, a ne kao prave izbore. Tu je svakako i osjećaj da je riječ o izborima ograničenog značaja, s obzirom na trajanje mandata, dok mnogi birači ove izbore doživljavaju kao neku vrstu stranačkih borbi, bez postojanja stvarne šanse za promjenu, odnosno stvarnog preuređenja sustava”, smatra Lučka.
Bubonjić kaže kako mala izlaznost ukazuje na zasićenje politikom, nepovjerenje u institucije kao i osjećaj da se ništa ne može promijeniti. ”Ne smije se zanemariti ni to što su vladajući pričom o nametnutim izborima nastojali dodatno da ogade izbore građanima, što im je pomoglo u konačnom zbiru”, rekao je Bubonjić. Govoreći o porukama kako će RS imati dva predsjednika, Bubonjić kaže kako to ukazuje na to da se Dodik ne namjerava povući iz politike usprkos sudskoj zabrani obavljanja javne funkcije.
Podređena institucija
”To znači da Dodik još uvijek generira dovoljno moći tako da se stiče dojam da presuda suda i vladavina prava važe samo na papiru, kao i da je institucija predsjednika podređena jednom čovjeku i stranci”, rekao je Bubonjić.
Sitarski napominje kako je Dodiku zabranjeno obnašanje dužnosti financiranih iz javnih sredstava, iz proračuna, a ne političko nastupanje. ”Tako da će on svoja prava u tom smislu vjerojatno koristiti još intenzivnije u predstojećem periodu. Naravno, upitno je koliko je takva strategija probitačna za njegovu stranku i koaliciju”, rekao je Sitarski za Bljesak.info.
Lučka kaže kako poruka da će Republika Srpska imati dva predsjednika, zapravo znači da ćemo imati jednog pravnog, ustavnog nositelja dužnosti, dok ćemo usporedo imati i drugog, koji će nastaviti upravljati iz javne sjene kao stvarni centar političke moći. ”Bolje rečeno, imat ćemo vjerojatno jednog de iure predsjednika koji je to službeno, i jednog de facto koji je to u stvarnosti”, zaključuje Lučka.
(bljesakinfo)
BONUS VIDEO: Donosimo premijeru prve epizode serijala “Jedinstvo kroz vrijeme”, projekta koji bilježi autentična svjedočanstva ljudi zaslužnih za najblistavije stranice crveno-bijele historije.
BOSNU VIDEO:
