Prošle sedmice kinesko Ministarstvo trgovine objavilo je dokument pod nazivom “Saopćenje broj 62 za 2025. godinu”, koji je uzdrmao krhko primirje u carinskom ratu sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Ovaj potez Pekinga, kojim se uvode nova ograničenja izvoza rijetkih metala, snažno je zategao njegovu kontrolu nad globalnim lancima snabdijevanja kritičnim mineralima – i podsjetio Donalda Trumpa koliko je Kina moćna u trgovinskom nadmetanju.
Kina ima gotovo potpun monopol u preradi rijetkih zemnih elemenata, neophodnih za proizvodnju svega – od pametnih telefona i solarnih panela do borbenih aviona poput F-35.
Prema novim pravilima, strane kompanije moraju dobiti odobrenje kineske vlade za izvoz proizvoda koji sadrže i najmanju količinu rijetkih metala, te precizno navesti njihovu namjenu.
U odgovoru na to, američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je dodatnim carinama od 100 posto na kinesku robu i uvođenjem ograničenja na izvoz ključnog softvera.
“Ovo je Kina protiv svijeta. Oni su uperili bazuku u lance snabdijevanja i industrijsku bazu cijelog slobodnog svijeta – i nećemo to dozvoliti”, poručio je američki ministar finansija Scott Bessent.
Peking je potom optužio Washington da je “namjerno izazvao nepotrebno nerazumijevanje i paniku” zbog novih ograničenja. “Ako su zahtjevi za izvozne dozvole u skladu sa pravilima i namijenjeni civilnoj upotrebi, oni će biti odobreni”, dodao je portparol Ministarstva trgovine.
Ove sedmice dvije najveće svjetske ekonomije uvele su i nove takse na pristajanje brodova jedne druge, što je dodatno pojačalo napetosti i prekinulo višemjesečno zatišje nakon trgovinskog primirja postignutog u maju.
Krajem mjeseca Trump i kineski predsjednik Xi Jinping trebali bi se sastati, a analitičari smatraju da će ograničenja izvoza rijetkih metala Kini dati prednost u pregovorima.
“Novim pravilima Kina je zadala ozbiljan udarac američkim lancima snabdijevanja. Tajming je potpuno poremetio planirani ritam pregovora koji su Amerikanci željeli”, izjavio je Naoise McDonagh s Univerziteta Edith Cowan u Australiji.
Rijetki metali ključni su za proizvodnju visokotehnološke opreme – od električnih automobila do vojne tehnologije. Samo jedan borbeni avion F-35, prema procjenama, zahtijeva više od 400 kilograma ovih metala za motore, radare i specijalne premaze.
Kina trenutno osigurava oko 70 posto svjetskih potreba za metalima koji se koriste u magnetima za električna vozila, navodi Natasha Jha Bhaskar iz konsultantske kuće Newland Global Group.
Dok SAD i njihovi saveznici pokušavaju razviti alternativne izvore snabdijevanja, Kina je decenijama unapređivala vlastitu infrastrukturu, naučne institute i istraživačku mrežu, čime je stekla ogromnu prednost.
“Čak i ako SAD i njihovi saveznici ovaj proces učine nacionalnim prioritetom, trebat će im najmanje pet godina da sustignu Kinu”, upozorava Marina Zhang s Univerziteta tehnologije u Sydneyju.
Zvanični kineski podaci pokazuju da je izvoz rijetkih metala u septembru pao za više od 30 posto u odnosu na prošlu godinu, ali analitičari smatraju da to neće znatno pogoditi kinesku ekonomiju – jer ovi metali čine tek mali dio kineskog BDP-a.
Njihov stvarni značaj, kako ističe profesorica Sophia Kalantzakos s Univerziteta New York, “nije ekonomski, nego strateški”. Time Peking stiče dodatni pritisak u pregovorima s Washingtonom.
Uprkos oštrim izjavama, američki ministar finansija Bessent ipak je ostavio otvorena vrata za razgovore: “Vjerujem da je Kina spremna za dijalog i optimista sam da se situacija može smiriti.”
Kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi, nakon sastanka s direktorom američke investicione grupacije Blackstone, poručio je da “dvije strane trebaju voditi efikasnu komunikaciju, pravilno rješavati razlike i promovisati stabilan i održiv razvoj kinesko-američkih odnosa”.
Prema mišljenju analitičara, Peking je “posložio figure” uoči novih trgovinskih pregovora. “Ograničavanjem izvoza rijetkih metala Kina je pronašla svoj najbolji neposredni adut kojim može izvršiti pritisak na Washington”, zaključuje Bhaskar.
I dok Trump prijeti carinama, stručnjaci upozoravaju da bi eventualni prekid kineskih isporuka rijetkih metala mogao ozbiljno paralizovati američku industriju. Kako je to sažeo McDonagh: “SAD može usporiti Kinu, ali Kina može zaustaviti sve ostale.”
klix.ba
