Službeni konačni rezultati očekuju se kasnije danas.
Proevropska Stranka akcije i solidarnosti (PAS) predsjednice Maie Sandu pobijedila je na parlamentarnim izborima u Moldaviji, osvojivši više od 50 posto glasova, prema službenim rezultatima objavljenim jutros nakon prebrojavanja 99,52 posto izbornih listića.
Stranka akcije i solidarnosti (PAS), na vlasti od 2021. godine, osvojila je 50,03 posto glasova, dok je proruski Blok patriota bivšeg predsjednika Igora Dodona osvojio 24,26 posto, prema rezultatima koje je objavila Centralna izborna komisija na svojoj web-stranici, prenosi Index.
Dodon je lider Moldavske partije socijalista (PSRM) i vođa izbornog saveza Blok patriota. Logo saveza prikazuje bijelo-crvenu zvijezdu sa srcem, u kojem je „ugrađen“ i sovjetski simbol srpa i čekića. Dodon sebe opisuje kao desničara posvećenog „tradicionalnim vrijednostima“ i voli završavati svoje videozapise pravoslavnim pozdravom „Pomozi Bog!“
Ključna većina
Preostali neobrađeni glasovi sugerišu da bi PAS mogao osigurati ključnu većinu koja mu je potrebna u domu od 101 mjesta kako bi izbjegao potencijalno nestabilnu koaliciju i održao Moldaviji status kandidatkinje za Evropsku uniju na pravom putu. Moldavija, država s oko 2,4 miliona stanovnika, kandidatkinja je za EU od 2022. godine.
Prema projekcijama, PAS bi mogao zadržati apsolutnu većinu sa 55 od ukupno 101 mjesta. U odlazećem sazivu skupštine imao je 63 zastupnika. U parlament bi trebali ući i proevropski Alternativni blok (oko 8 posto glasova) i populistička Naša stranka (oko 6,2 posto glasova).
Službeni konačni rezultati očekuju se kasnije danas. Parlamentarni izbori u siromašnoj, agrarnoj zemlji smještenoj između članice EU Rumunije i Ukrajine smatraju se ključnima. Moldavija, država s oko 2,4 miliona stanovnika, kandidatkinja je za EU od 2022. godine.
Kupovina glasova i dezinformacije
Prozapadna predsjednica Sandu nada se da će većina proevropskih snaga nastaviti reforme potrebne za priključenje EU. U poređenju s izborima prije četiri godine, PAS je pretrpio određene gubitke.
Ranije je optužila Rusiju za masovno miješanje u izbornu kampanju. Moldavske vlasti govorile su o kupovini glasova od strane ruskih aktera, dezinformacijama na društvenim mrežama i kibernetičkim napadima.
Snage naklonjene Rusiji — Blok Alternativa (oko 8,1 posto) i Naša stranka poduzetnika Renata Usatîja (oko 6,2 posto) — također su osigurale mjesta u parlamentu od 101 člana, biranom na četverogodišnji mandat.
Neočekivano, Stranka Demokracija kod kuće (PPDA), izvorno osnovana radi promicanja unije s Rumunijom, također je prešla prag od pet posto, osvojivši oko 5,7 posto glasova.
Glasovi dijaspore
Ishod glasanja uveliko ovisi o učešću dijaspore. Stotine hiljada Moldavaca žive u EU i tradicionalno imaju značajan utjecaj na to ko će vladati u njihovoj domovini. Moskva je također optužila rukovodstvo u Kišinjevu za manipulacije, tvrdeći da su ruske stranke i snage bile isključene iz izbora.
Na dan izbora bilo je pritužbi da građani iz separatističke regije Pridnjestrovlja nisu mogli doći do Moldavije kako bi glasali zbog zatvaranja mosta nakon navodne prijetnje bombom. Tradicionalno, ljudi iz Pridnjestrovlja s moldavskim pasošima također imaju utjecaj na ishod izbora.
Moldavija je podijeljena između proevropskog kursa i svojih istorijskih veza s Rusijom. Preliminarni konačni rezultati glasanja očekuju se u ponedjeljak.
Ekonomski gledano, Kremlju ne treba mala, dominantno agrarna Republika Moldavija s njenim 2,4 miliona stanovnika. Ipak, ruski imperijalni mentalitet doveo je do toga da je upravo tamo pokrenut prvi postsovjetski rat — u proljeće 1992. Oko 1.500 ruskih vojnika i ogroman arsenal oružja trenutno su stacionirani u Pridnjestrovlju, koje je tada bilo poprište velikih okršaja, a danas ostaje separatistička regija.
Od 2022. strateška vrijednost Republike Moldavije porasla je jer bi osvajanjem te male zemlje, koja se vojno praktično ne može braniti, Moskva mogla otvoriti drugi front protiv Ukrajine. Poniženja koja je tamo pretrpjela Rusija ne treba potcijeniti — primjerice kad je Maia Sandu, nepokolebljiva i skromna, uspjela osloboditi svoju zemlju ruskog uticaja i povesti je na put prema Evropi.
U tom kontekstu, ne iznenađuje što je Rusija činila sve kako bi „preokrenula“ izbore u svoju korist. Jedan od alata koji je koristila bila je kupovina glasova putem platnih aplikacija. Čak 300.000 birača se već lani registrovalo za to. U to vrijeme vlasti su govorile o „neviđenom hibridnom napadu“ na Republiku Moldaviju.
Lažne vijesti
Kupovinu glasova navodno je koordinirala mreža koju predvodi moldavsko-izraelski biznismen Ilan Šor, čiji su nalogodavci navodno povezani s ruskim obavještajnim službama i, kako se tvrdi, s Kremljom. Šor je glavni organizator tzv. „milijardske krađe“ iz 2012–2014. i pravomoćno je zbog toga osuđen u Republici Moldaviji. Pobjegao je 2019. godine, prvo u Izrael, a kasnije u Rusiju. Nekoliko stranaka koje je osnovao za predstojeće izbore zabranjeno je.
Mjesecima moldavska policija upozorava građane na moguće posljedice kupovine glasova. Očito, to nije bilo u potpunosti uspješno.
Druga metoda bila je preplavljivanje društvenih mreža, posebno TikToka, hiljadama videa koji šire lažne vijesti. Uz tipične proruske narative, mnogi videi sada tvrde i da je „režim“ Maie Sandu oličenje korupcije i da vladajući PAS gura stotine hiljada ljudi u siromaštvo.
No upravo su Sandu i PAS, koji je ona osnovala, prvi put otkako je Republika Moldavija stekla nezavisnost vodili odlučnu borbu protiv korupcije. Ruski rat protiv Ukrajine gurnuo je Moldaviju u tešku ekonomsku krizu, prvenstveno zbog drastičnog poskupljenja energije i obustave isporuke ruskog gasa od početka 2025. godine.
Bivši predsjednik Igor Dodon, koji je i sam osumnjičen u nekoliko slučajeva korupcije, nije impresioniran tim činjenicama. Što se tiče žute boje stranke PAS, njegov glavni predizborni slogan bio je: „Žuta kuga mora nestati!“
(avaz.ba)
