DONALD Trump je po drugi put pobijedio na predsjedničkim izborima u Americi. Ovaj put je, za razliku od 2016. godine, Trump dobio nekoliko milijuna više glasova od svoje demokratske protukandidatkinje.
Iako se očekivala puno izjednačenija utrka s Kamalom Harris, sinoćnja pobjeda njenog republikanskog rivala bila je više nego uvjerljiva.
Svijet je u osjetljivoj fazi
Jednom kad bude inauguriran, s velikom pozornošću pratit će se njegovi prvi vanjskopolitički potezi s obzirom na to da je svijet u iznimno delikatnoj fazi, s mnogim otvorenim žarištima, neriješenim sukobima i pitanjima koja se protežu od ekonomskih previranja do sigurnosnih prijetnji.
Svaka njegova odluka mogla bi imati dalekosežne posljedice. To se na odnosi samo na odluke vezane uz vrijednosti, odnosno one uz koje bi, kako je Indexu rekao povjesničar Tvrtko Jakovina, snažno mogle ojačati društvene skupine poput klečavaca, zagovornika zabrane abortusa i slične, već i na složene odnose između ključnih svjetskih sila.
Jednostavnije rečeno, drugi mandat predsjednika Trumpa, za kojeg su bivši šef njegovog stožera John Kelly i umirovljeni general Mark Milley rekli da misle da je fašist, promijenit će svijet.
Hoće li doći do kraja potpore Kijevu?
Trumpov dolazak na vlast i njegova politika “Amerika na prvom mjestu” ključni su i za rat u Ukrajini. Svijet strahuje da bi Trump mogao odustati od potpore Kijevu, što otvara vrata ruskoj pobjedi. Trump je više puta tvrdio i da može riješiti ukrajinsku krizu u roku od 24 sata, iako su i Moskva i Kijev jasno poručili da je to u ovom trenutku nemoguće.
Problem je što bi Trumpovo “okončanje rata” značilo poraz Ukrajine. JD Vance, Trumpov potpredsjednički kandidat, iznio je scenarij koji uključuje uspostavu “demilitarizirane zone” na ukrajinskom teritoriju i uskraćivanje članstva Ukrajini u NATO-u. To je dramatična promjena politike Joea Bidena, koja je usmjerena na pružanje vojne i druge pomoći Ukrajini.
Poraz Ukrajine ne tiče se samo te zemlje nego i cijele Europe jer se smatra da bi u slučaju ruske pobjede došlo do domino-efekta preslagivanjem karata i prebacivanjem rata u neku drugu zemlju.
Avdagić: To dosta ovisi o ukrajinskoj diplomaciji
Vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić za Index je prokomentirao što bi moglo čekati Ukrajinu.
“Za tango je uvijek potrebno dvoje. Svaki bilateralni odnos je svojevrsni ples, a multilateralni je ‘maskenbal fešta’, da se malo našalimo. Ništa zapravo nije posve jednostavno. Vrlo je moguće da Mike Pompeo ponovno bude visoko u administraciji u obrani ili vanjskim poslovima, on će možda biti broker u tim odnosima.
Trumpu nije problem reći kako mira u Ukrajini neće biti jer je Putin takav da se ne može dogovoriti, ili obrnuto. Međutim, Pompeo je posjetio Kijev u travnju 2023. i tada je za Fox News kazao da je naoružavanje Ukrajine ‘najjeftiniji način da se krene naprijed’. Pričekajmo, ali ponajprije sve ovisi o ukrajinskoj diplomaciji. Tu su jako griješili, recimo da si sad dalje ne mogu priuštiti greške.
Uostalom, i Ukrajina teži miru, ali mirovnom planu koji će moći prihvatiti. Problem Ukrajine je takav da je Rusija prenijela svoj ustavni poredak na četiri ukrajinske oblasti, što zapravo blokira bilo kakav trajni mir dok jedna strana od ‘svog’ ne odustane”, rekao je.
Tu su i pitanja Bliskog istoka, Kine, Tajvana…
Ostaje otvoreno i pitanje Bliskog istoka te Kine i Tajvana. Trumpa se smatra izrazito proizraelskim predsjednikom, što povećava i strah od mogućeg sukoba s Iranom. Što se tiče Dalekog istoka, analitičari sada strahuju od zaokreta politike s obzirom na to da je Trump izjavio kako bi Tajvan trebao trošiti 10 posto BDP-a na obranu, a ne sadašnjih 2.5 posto.
“Tajvan je svakako status quo do daljnjeg, a Bliski istok vraća se na postavke koje smo gledali u prvom mandatu. Izrael će imati i veću potporu nego dosad, vjerujem i naspram prvog mandata”, rekao je Avdagić.
Dodaje kako mu se čini da će sad Izrael ostati pri odluci o prekidu odnosa s Agencijom Ujedinjenih naroda za pomoć i rad s palestinskim izbjeglicama (UNRWA), ali i da će se nastaviti Abrahamski sporazumi o normalizaciji odnosa.
“Europa ne može očekivati da će se Veliki Brat brinuti za njenu obranu”
Bitan je i aspekt NATO-a. Trump je u prošlosti prijetio izlaskom iz NATO-a. Čak je otišao toliko daleko da je rekao da će “ohrabriti” Rusiju da čini što god želi zemljama NATO-a koje ne izdvajaju dovoljno za obranu. Novi glavni tajnik NATO-a Mark Rutte Trumpu je uz čestitku poručio i da se suočavamo s rastućim brojem globalnih izazova.
“Europa ne može očekivati da ima Velikog Brata koji se brine za obranu, rade se velika ulaganja u obrambeni sektor diljem EU, to je jedini put. Burden-sharing (raspodjela odgovornosti i troškova između različitih zemalja NATO-a, op.a.) je toliko puta u tom kontekstu izrečena, stvari su jasne”, navodi Avdagić.
Trump je nepredvidiv
Dojam je da je svijet neotporniji na nepredvidivog Trumpa nego Amerika, čija se snaga institucija može izboriti s hirovitošću pojedinca na čelu zemlje. O tome je za N1 nedavno govorio ekonomist Vuk Vuković.
“To što Trump radi je jedan od primjera podrivanja institucija i to nikako nije dobro. To je loše za institucije. Ja mislim da one to mogu preživjeti jer su dizajnirane dovoljno snažno da to mogu preživjeti. Amerika je isto tako dosta decentralizirana. To je sustav 50 država gdje svaka ima svoje politike i tu Trumpu neće biti lako provoditi sve svoje politike”, rekao je.
“Neke stvari zapravo su kontinuitet”
Avdagić zaključuje da imamo iskustvo s prvim mandatom Trumpa.
“On nije tipični predsjednik, izlazi iz okvira očekivanog, ali ljudi koji su oko njega, savjetnici i oni od povjerenja, a u pogledu vanjske politike i obrane, poznati su nam iz njegova prvog mandata. Priča se o okretu prema Kini, Aziji, ali to je nešto što je krenulo još u mandatu Obame, kao uostalom i zahtjev prema NATO saveznicima za potrošnju dva posto BDP-a na obranu, trebali su to svi ispuniti do kraja ove godine, evo ni danas nije tako.
Dakle, neke stvari su zapravo kontinuitet, priča koja nije nova u SAD-u i o kojoj se stalno razgovara sa saveznicima. Čak i iznenađujući vanjskopolitički potezi nisu nepoznanica, primjerice, samo kad pogledate Nixon – Kissinger vanjskopolitičku platformu, možete shvatiti kako iznenađujući potezi u vrijeme Trumpova prvog mandata i nisu zapravo toliko iznenađujući, komparativno gledano”, zaključio je Avdagić za Index.
(index.hr)
