Home Vijesti BiH Šta se krije iza formiranja radne grupe za izvršenje presuda ESLJP: “Ispod...

Šta se krije iza formiranja radne grupe za izvršenje presuda ESLJP: “Ispod stola čuči Čović”

Foto: Pixsell

Formiranje Radne grupe u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, čiji je službeni zadatak da izmjene Ustav BiH i Izborni zakon BiH kako bi implementirali presude Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP), došlo je tiho i pomalo neočekivano, a ispod stola moglo bi se kriti i nastojanje HDZ-a da ujedno izmijene i izbor članova Predsjedništva BiH.
Dugogodišnji fokus HDZ-a u BiH je, kako ga zovu, “legitimno predstavljanje” koje žele ostvariti kroz izmjene u načinu izbora člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. Bespotrebno bi bilo nabrajati sve HDZ-ove pokušaje da se ovo pitanje riješi s obzirom na to da je Dragan Čović izmjene izbora u Predsjedništvu BiH donosio na sto svaki put kada bi se pravili bilo kakvi dogovori u državnoj vlasti.

Odgovor bošnjačkih partnera iz aktuelne koalicije uvijek je bio da se ne može mijenjati Izborni zakon BiH i Ustav BiH zbog načina izbora člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda, a da se ne ide i u implementaciju presuda Evropskog suda za ljudska prava.

Nermin Nikšić je Čovićeve zahtjeve komentarisao posljednji put ovog mjeseca prilikom čega mu je još jednom poručio da se o njegovim prijedlozima može razgovarati ukoliko to uključuje i implementaciju presuda ESLJP.

“Spremni smo pregovarati o implementaciji odluka Ustavnog suda BiH (op.a. presuda Ljubić na kojoj Čović insistira iako je OHR utvrdio da je provedena). No, prema našem Ustavu, nad tim odredbama prvenstvo imaju odredbe Evropske konvencije o ljudskim pravima, a tu su i odluke Suda za ljudska prava iz Strazbura. Ne možemo se ponašati kao da smo za švedskim stolom: ovo nam se sviđa, pa ćemo to uzeti, a ono što nam se ne sviđa nećemo. Ili ćemo primijeniti sve, i onda nema primjedbi. Spremni smo na razgovor”, objavio je Nikšić na svom Facebooku.

Stoga su, očigledno, jučer krenuli u implementaciju tog plana, međutim kako je riječ o obimnom i složenom poslu, teško je očekivati da će rješenje doći u kratkom roku.

U Radnu grupu za pripremu nacrta amandmana na Ustav BiH i nacrta zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH imenovano je 12 članova iz političkog života u BiH – četiri Srbina, četiri Hrvata i četiri Bošnjaka od kojih su tri iz stranaka Trojke, a jedan iz SDA.

Pred njima je zadatak da pronađu rješenje za implementaciju presuda Sejdić-Finci, Zornić, Pilav, Pudarić i Šlaku, a vjerovatno će HDZ tražiti i da one budu usklađene s “legitimnim predstavljanjem” na način da se otvori prostor da članove Predsjedništva BiH dominantno biraju glasači one entičke zajednice iz koje kandidati dolaze.

Gledano iz perspektive da neke od presuda ESLJP ruše trenutni teritorijalni raspored u izbornom procesu, neće biti teško zatražiti da se ujedno implementiraju i rješenja za Predsjedništvo BiH, koja također često zalaze u teritorijalni aspekt, odnosno, izborne jedinice.

Drugim riječima, presuda poput one koja kaže da treba omogućiti Bošnjacima iz RS-a da se mogu kandidovati za člana Predsjedništva BiH iz reda Bošnjaka, za pojedine može biti razlog da zatraže preispitivanje postojanja samo dvije izborne jedinice u BiH. Na taj način bi otvorili prostor formiranju novih, manjih izbornih jedinica koje bi Hrvatima omogućile dominantan upliv u izbor jednog člana Predsjedništva.

Međutim, neke od presuda ESLJP poput presude Pilav protiv BiH su same po sebi teško provedive, a većina njih je, u smislu implementacije, u svojevrsnom sukobu s presudom Sejdić/Finci. Stoga, bit će teško “pomiriti” sve te presude zajedno, ali i uskladiti ih sa željama Dragana Čovića.

Ono što se može očekivati jeste da stranke Trojke insistiraju na brisanju etničkog prefiksa članova Predsjedništva BiH, dok će HDZ tražiti nove izborne jedinice, što bi formalno zadovoljilo presude, a ispunilo i HDZ-ov cilj.

U konačnici, sve i kada bi se ova radna grupa bavila isključivo implementacijom presuda ESLJP, prijedlog izmjena dok bi došao do parlamenta, već bi “usput” bio uslovljen i HDZ-ovim zahtjevima ili bi bio opterećen njihovim amandmanima u postupku usvajanja tih izmjena u Parlamentarnoj skupštini BiH. Upravo u ovom zaključku se krije i metafora iz naslova: “Ispod stola čuči Čović” – i čeka da “iskoči”.
(klix.ba)