Rusija je spremna razgovarati o privremenom primirju u Ukrajini, ali samo ako dođe do napretka ka konačnom mirovnom sporazum.
U prvom signalu pozitivnog odgovora predsjednika Vladimira Putina na poziv američkog kolege Donalda Trumpa za prekid vatre, ova ponuda je prenesena prošlog mjeseca na pregovorima u Saudijskoj Arabiji između visokih ruskih i američkih zvaničnika.
Da bi se postigao prekid neprijateljstava, mora postojati jasno razumijevanje osnovnih principa konačnog mirovnog sporazuma, kazale su dvije osobe upoznate s pitanjem. Rusija će, između ostalog, insistirati na definisanju parametara eventualne mirovne misije, uključujući dogovor o tome koje zemlje bi učestvovale.
Ovi detalji su izašli na vidjelo dok se SAD i Ukrajina pripremaju za sastanak u Saudijskoj Arabiji sljedeće sedmice, što će biti njihov prvi direktni dijalog nakon napete konfrontacije Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog prošle sedmice u Bijeloj kući, piše Bloomberg. Američki specijalni izaslanik Steve Witkoff izjavio je da je cilj sastanka postizanje “okvira za mirovni sporazum i početni prekid vatre”.
Govoreći iz Ovalnog ureda u petak, Trump je rekao da se zalaže za sporazum o okončanju borbi i izrazio uvjerenje da i Putin to želi. “Mislim da će biti velikodušniji nego što bi morao biti”, rekao je Trump novinarima.
“Mislim da nam ide jako dobro s Rusijom” dodao je. “Ali trenutno oni nemilosrdno bombarduju Ukrajinu”.
Trump je također rekao: “Iskreno, pronalazim da je teže pregovarati s Ukrajinom nego s Rusijom”.
Njegovi komentari uslijedili su nakon objave na društvenim mrežama u petak ujutro, u kojoj je zaprijetio uvođenjem novih sankcija i tarifa Rusiji kako bi Kremlj privolio na mirovni dogovor.
Zelenski je, u svom dnevnom video obraćanju, izjavio: “Danas se odvija najintenzivniji rad s timom predsjednika Trumpa ikada, i to na više nivoa”.
“Teme su jasne: mir što je prije moguće, sigurnost što je pouzdanija moguće”, rekao je Zelenski. “Ukrajina je vrlo konstruktivna”.
Rusija je jasno stavila do znanja da neće prihvatiti prisustvo NATO trupa na ukrajinskoj teritoriji, odbacujući prijedlog evropskih zemalja o formiranju “koalicije voljnih” za nadgledanje bilo kakvog mirovnog sporazuma. Međutim, ne protivi se tome da neutralne zemlje, poput Kine.
Od svog inauguracionog govora 20. januara, Trump je preokrenuo američku politiku prema ruskoj invaziji na Ukrajinu, nastojeći brzo okončati trogodišnji rat koji je najgori sukob u Evropi u posljednjih 80 godina.
Prošlog mjeseca je telefonom razgovarao s Putinom, pri čemu su se dvojica lidera složila da održe samit, iako datum još nije određen. Trump je povukao američku podršku eventualnom ulasku Ukrajine u NATO, a njegovi visoki zvaničnici su izjavili da nije realno očekivati povratak svih teritorija koje je Rusija zauzela od 2014. godine.
Nakon sukoba sa Zelenskim u Bijeloj kući, Trump je pauzirao vojnu pomoć Ukrajini i suspendovao dio obavještajnih podataka koji su dijeljeni s Kijevom, što je šokiralo evropske saveznike koji tvrde da SAD time nagrađuje rusku agresiju iz februara 2022.
Putin je više puta odbacio Trumpove pokušaje brzog prekida rata. Tokom svoje godišnje konferencije za medije u decembru, rekao je: “Ne treba nam primirje — treba nam mir: dugoročan, održiv i sa garancijama za Rusku Federaciju i njene građane”.
Rusija je u četvrtak odbacila francusko-britanski plan za djelimično jednomjesečno primirje koje bi obuhvatilo vazdušne i pomorske operacije, uključujući obustavu napada na ukrajinsku energetsku infrastrukturu.
(klix.ba)
