Kako bi omogućile zvaničnicima na američkoj “crnoj listi” da izbjegnu posljedice sankcija, institucije vlasti u Bosni i Hercegovini ne libe se donošenja zakona koje omogućavaju sankcioniranima da primaju plaću u gotovini i tako zaobiđu banke koje s njima odbijaju poslovati, piše Radio Slobodna Evropa.
Godinu nakon što je Narodna skupština Republike Srpske ozakonila isplatu plaća u kovertama za sankcionirane zvaničnike u tom entitetu, na sličan potez odlučio se i državni parlament.
Nakon što je Zastupnički dom Parlamenta BiH prije nekoliko dana usvojio izmjene zakona, koje predviđaju isplatu plaća iz državnog budžeta u gotovini sankcioniranim zvaničnicima, konačan sud o tom propisu će dati državni Dom naroda.
Ivana Korajlić, izvršna direktorica organizacije Transparency International BiH, ocjenjuje za RSE da takva praksa pokazuje da se zakoni “vrlo lako prilagođavaju interesima i potrebama pojedinaca koji su u vlasti”.
“Oni se ostavljaju iznad države, institucija i svih pravila i procedura poslovanja. To pokazuje da su kod nas institucije toliko obesmišljene i da sve normalne procedure padaju u vodu kada prioritet postanu interesi pojedinaca, pa čak i onih kad su pod sankcijama”, kazala je Korajlić.
Na američkoj “crnoj listi” nalaze se više od 70 pojedinaca i pravnih lica iz BiH, koji su sankcionirani zbog korupcije, terorizma i kršenja Dejtonskog mirovnog sporazuma, podaci su Ureda za kontrolu imovine stranaca (OFAC) američkog Ministarstva finansija.
Računi u bankama ugašeni su im sredinom marta prošle godine, nakon posjete pomoćnice američkog ministra finansija Anne Morris BiH, kada je upozorila da će i banke biti pogođene sankcijama ukoliko i dalje budu poslovale sa sankcioniranima.
Šta je predloženo državnim Zakonom?
Izmjene Zakona o finansiranju državnih institucija, koje je 18. marta podržao Zastupnički dom, predložio je Marinko Čavara, zamjenik predsjedavajućeg Zastupničkog doma i član Hrvatske demokratske zajednice BiH, koji je na američkoj “crnoj listi” od juna 2022. godine.
Čavara je sankcioniran u vrijeme dok je bio predsjednik Federacije BiH zbog toga što je od 2019. godine odbijao da predloži sudije Ustavnog suda FBiH, radi popune upražnjenih mjesta u toj instituciji.
Iz Ureda za kontrolu imovine stranaca (OFAC) američkog Ministarstva finansija tada je obrazloženo da su njegovi potezi “ugrozili stabilnost regiona podrivajući Daytonski mirovni sporazum i demokratske procese ili institucije”.
Čavara nije odgovarao na pozive RSE za razgovor o zakonskom prijedlogu koji je uputio u parlamentarnu proceduru, a koji je dobio podršku zastupnika.
Obraćajući se parlamentarcima, kazao je da zakon omogućava zaposlenima u institucijama BiH “ostvarivanje osnovnih ljudskih prava, kao što su pravo na imovinu, rad i plaću”.
Izmjene predviđaju da Ministarstvo finansija i trezora BiH osigurava gotovinu za isplatu plaća i drugih primanja, u slučaju kada nije moguća isplata putem tekućeg računa, a razlozi nisu zasnovani na pravosnažnoj sudskoj, upravnoj ili drugoj odluci.
Iz Ministarstva finansija i trezora BiH nije odgovoreno na upit RSE o načinima provedbe zakonskih izmjena i koliko osoba će njima biti obuhvaćeno.
Osim Čavare, plaće iz državnog budžeta primaju i članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, te Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, oboje na američkoj “crnoj listi”.
Među sankcioniranima koji plaće primaju iz državnog budžeta su tužiteljica Tužilaštva BiH Dijana Kajmaković, te SNSD-ovac Nikola Špirić, trenutno delegat u Domu naroda Parlamenta BiH.
Zakonske izmjene stupit će na snagu ukoliko ih podrži i Dom naroda Parlamenta BiH, no još nema informacija kada će o tome biti raspravljano.
‘Zaobići procedure’
Zakonske izmjene koje su trebale omogućiti isplatu plaća u gotovini sankcioniranima i prošle godine je predlagao Klub HDZ-a BiH u Parlamentu BiH.
No, izmjene su tada povučene, praćene upozorenjima američke ambasade u BiH da podrška sankcioniranima u BiH povlači potencijalne posljedice.
Istovremeno, vlasti entiteta u proteklih nekoliko godina pokušavaju zaustaviti praksu pojedinih poslodavaca koji radnicima isplaćuju dio plaće na bankovne račune, a drugi dio, “u koverti”, izbjegavajući tako oporezivanje.
Korajlić ističe da institucije pokušavaju zaobići procedure koje važe za ostale radnike.
“Time se šalje jasna poruka da se zakoni vrlo lako prilagođavaju nekolicini pojedinaca u vlasti i da oni imaju prioritet nad kompletnom državom i funkcionisanje sistema”, kaže ona.
‘Moralne lekcije radnicima’
Izmjene Zakona, koje predviđaju isplatu plaća u gotovini, usvojene su u Zastupničkom domu zahvaljujući podršci 14 zastupnika, dok je 12 zastupnika glasalo protiv i deset suzdržanih.
RSE je kontaktirao nekoliko zastupnika koji su podržali zakon ili su pri glasanju bili suzdržani, ali nije bilo zainteresiranih za razgovor o tome zašto se nisu protivili njegovom usvajanju.
Odgovarajući kratko na pisanu poruku, zastupnik Šemsudin Mehemdović, koji je bio suzdržan pri glasanju, naveo je da je to učinio, jer je “sve obesmišljeno”.
“Očigledno je neko napravio neki dogovor iza kulisa, a u tome niti sam učestvovao niti sam htio dati svoj doprinos. Moj glas ništa nije vrijedio, jer je očigledno neko iza kulisa izlobirao”, kazao je za RSE.
Ekonomski analitičar Damir Miljević ocijenio je za RSE da je očito da među vladajućim strankama postoje “talovi i ucjenjivanja i prolaze stvari koje ne bi smjele proći”.
“Isti ti koji glasaju za ili su suzdržani, građanima BiH drže moralne lekcije. Kako je moguće da svi mi moramo da primamo platu i penziju preko računa, a da se povlaštenima, i to koji su na nečijoj crnoj listi, zakonski omogućava da to uradi”, kazao je Miljević.
Ukoliko je cilj zaštititi egzistenciju porodica sankcioniranih dužnosnika, Miljević smatra da vlasti to trebaju “učiniti iz svog džepa, a ne da mijenjaju zakone”.
Jedna od zastupnika koji je glasao protiv zakonskih izmjena, Albin Muslić iz Socijaldemokratske partije (SDP) BiH, za RSE je kazao da se radi o pokušaju da se zaobiđu američke sankcije i da se, čak, i pošalje negativna poruka vlastima SAD-a.
“Procijenili smo da bi bilo jako nepopularno, da se bilo šta radi, a što nije kompatibilno sa zvaničnom politikom institucija SAD, kao jednog od strateških partnera Bosne i Hercegovine”, kazao je on.
Podsjećajući da postojeći propisi u BiH zabranjuju isplatu plaća radnicima u gotovini, Muslić kaže da se sporni zakon kosi s pokušajima vlasti da uvedu finansijsku disciplinu.
“Naravno da svaki pojedinac ima pravu na platu, ali, koliko sam shvatio, banke su donijele odluke da ne žele poslovati s određenim pojedincima. Ukoliko bi im se isplaćivala gotovina, time bismo doveli u pitanje funkcioniranje cijelog fiskalnog sistema i načina obračuna i isplate plata”, naveo je.
Koverte već legalizovane u RS
Najviši zvaničnici Republike Srpske na čelu sa entitetskim predsjednikom Miloradom Dodikom nalaze se na listi američkih sankcija zbog antidejtonskog i secesionističkog djelovanja.
Sankcije znače da im je onemogućen pristup imovini u SAD ili putovanje u tu državu, dok su u i u samoj BiH suočeni sa ograničenjima, poput nemogućnosti poslovanja s bankama.
Iz Udruženja banaka u BiH ranije su RSE naveli da su po zakonu banke “u obavezi usvojiti procjenu rizičnosti klijenta, te da, ukoliko tako procijene, mogu odbiti izdati karticu ili otvoriti račun.
Pokušavajući zaobići američke sankcije, Narodna skupština RS usvojila je u aprilu prošle godine izmjene Zakona o radu koje omogućavaju isplatu plaća sankcioniranim u kovertama ili putem pošte.
Sankcionirane kompanije na području RS su, također, pokušavale izbjeći probleme u poslovanju koje su im donijele američke sankcije, a jedan od planova bio je likvidacija starih i osnivanje novih preduzeća.
(Vijesti.ba)
