Nakon što je američko Ministarstvo finansija i trezora (OFAC) objavilo odluku o ukidanju sankcija za bivšeg predsjednika RS Milorada Dodika i još 47 osoba, među kojima je niz SNSD-ovih funkconera, postavilo se pitanje zašto je visoki funkcioner SNSD-a Nikola Špirić jedini kojem sankcije nisu ukinute.
Tim više iz razloga što novom odlukom OFAC-a na listi sankcija SAD gotovo da više nema nijednog SNSD-ovca. Naime, odlukom su skinuti Alen Šeranić, Radovan Višković, Željka Cvijanović, Igor Dodik, Srebrenka Golić, Staša Košarac, Siniša Karan, Džerard Selman, Rajko Kuzmanović, Staša Košarac.
Donald Trump i prvi mandat predsjednika
Špirić, koji je aktuelni zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, dospio je na američku crnu listu 10. septembra 2018. godine i to u prvom mandatu Donalda Trumpa kao predsjednika SAD.
Međutim, Špirića nije sankcionisao OFAC, već State Department. I tu dolazimo do činjenice da SAD ima više listi o sankcionisanim osobama. Pored OFAC-ove i spomenute od State Departmenta tu je i lista Ministarstva trgovine SAD.
Kada je riječ o Špiriću, na crnu listu State Departmenta dospio je “jer je bio uključen i ostario je koristi od javne korupcije, što uključuje primanje neprikladnih benefita u zamjenu za djelovanje na javnim funkciojama i miješanje u javne proccese tokom svog mandata u Domu naroda PSBIH”.
Kada je riječ o listi State Departmenta na njoj se osim Špirića nalaze i Milan Tegeltija, bivši savjetnik Dodika i bivši predsjednik VSTV-a kao i njegova tadašnja supruga Tijana. Također, na listi je i bivši generalni sekretar SDA Amir Zukić.
State Department i OFAC – razlike
Postoji značajna razlika kada je riječ o listama State Departmenta i OFAC-a. State Department svojim sankcijama osobama koje sakcioniše zabranjuje putovanje u SAD odnosno nalaže zabranu izdavanja viza.
S druge strane, OFAC-ove sankcije idu ciljano na imovinu, ali i finansije. Osim što se blokira imovina povezana sa subjektima SAD, sankcijama dolazi do blokiranja mogućnosti stupanja u komercijalne odnose s američkim firama ili onima koji posluju s njima. Naravno tu su i političke reperkusije što smo mogli vidjeti sa odlukama banaka o brisanju računa sankcionisanih osoba.
Uvidom u registar OFAC-a vidljivo je da je na crnoj listi još uvijek čitava plejada političara i političkih subjekata iz BiH. Na listu si Marinko Čavara, Fadil Novalić, Asim Sarajlić, ali i osobe iz policije i pravosuđa kao što su Dijana Kajmaković, Osman Mehmedagić i Gordana Tadić.
Također, na crnoj listi OFAC-a je i Srpska Demokratska Stranka (SDS), kao i funkcioner SDS-a Milovan Bjelica.
Većinu američkih sankcija sprovodi Ministarstvo finansija SAD, preko svog Odjela za kontrolu strane imovine (OFAC), ali ih mogu izricati i State Department, pa i Ministarstvo trgovine, uz odobrenje predsjednika SAD. Primjerice, američki predsjednik svake godine obnavlja vanredno stanje za Zapadni Balkan, što olakšava održavanje starih i uvođenje novih sankcija.
Također, Joe Biden je u junu 2021. godine dodatno proširio ovlašćenja za sankcionisanje na Zapadnom Balkanu, izvršnom naredbom „EO 14003“, koja kao razloge navodi korupciju, te ugrožavanje mira i stabilnosti. Upravo po tom osnovu izrečena je većina sankcija prema BiH u 2022. godini.
(crna hronika)
