AMERIČKI predsjednik Donald Trump i izraelski premijer Benjamin Netanyahu razgovarali su gotovo svakodnevno otkako je počeo rat s Iranom. Trump je za Axios rekao da “odlično surađuju”. No, kako rat ulazi u treći tjedan, američki dužnosnici sve više primjećuju da bi se ciljevi dviju zemalja i njihova spremnost na rizik mogli početi razilaziti.
Razlike u ciljevima mogle bi odlučiti ishod rata
Kako piše Axios, nekoliko američkih dužnosnika opisuje Trumpa kao najsklonijeg ratu s Iranom unutar Bijele kuće. Istodobno se čini da je bliži maksimalističkim ciljevima Netanyahua nego dio njegovih savjetnika.
U Washingtonu, Tel Avivu i Teheranu svjesni su da bi eventualni razlaz između saveznika mogao odrediti ishod rata. Troje Trumpovih savjetnika reklo je za Axios da vjeruju kako će Trump željeti završiti glavne vojne operacije prije Netanyahua.
Unatoč tome, dvojica čelnika trenutačno djeluju bliže nego ikad, a kriza u Hormuškom tjesnacu čini malo vjerojatnim da će se SAD uskoro povući.
SAD i Izrael djeluju zajedno, ali ne gađaju iste ciljeve
Američke i izraelske vojne i obavještajne službe usko surađuju, ali im se ciljevi razlikuju, navodi Axios. Dok se SAD gotovo isključivo fokusira na vojne ciljeve, Izrael provodi i atentate na visoke dužnosnike te druge operacije koje bi mogle otvoriti put promjeni režima u Iranu.
Visoki američki dužnosnici kažu da bi Trump promjenu režima smatrao dodatnim dobitkom, ali planira završiti rat kada ostvari ključne ciljeve: uništenje iranskog raketnog programa, nuklearnog programa, mornarice i financiranja saveznika.
“Izrael ima i druge prioritete i toga smo svjesni”, rekao je jedan dužnosnik Bijele kuće. “Izrael će pokušati ubiti njihovog novog vođu. To ih zanima puno više nego nas”, dodao je drugi.
Različiti pristupi vidljivi od prvog dana
Razlika u pristupu bila je vidljiva već na početku sukoba. Izrael je u prvom napadu pokušao eliminirati iransko vodstvo, dok se SAD fokusirao na uništavanje projektila i dronova koji su prijetili njegovim bazama u regiji.
Izrael je i kasnije nastavio provoditi širi spektar operacija od SAD-a. Prema navodima Axiosa, izraelski Mossad pokušao je potaknuti kopnenu ofenzivu iranskih Kurda iz sjevernog Iraka, ali do toga zasad nije došlo.
Spor oko napada na naftu i pitanje stabilnosti
Jedina jasna točka prijepora u više od dva tjedna rata pojavila se kada je Izrael bombardirao iranska skladišta nafte. Stabilnost globalnog tržišta nafte za SAD je važnija nego za Izrael, kažu dužnosnici. Bijela kuća zato je zatražila od Izraela da ne napada naftne ciljeve bez izričitog odobrenja Washingtona.
“Izrael ne mrzi kaos. Mi ga mrzimo. Mi želimo stabilnost. Netanyahu? Ne baš, posebno kad je riječ o Iranu. Oni mrze iransku vlast puno više nego mi”, rekao je dužnosnik Bijele kuće.
Jučerašnji udar podigao tenzije
Tenzije između Washingtona i Tel Aviva značajno je podigao i jučerašnji napad na iransko plinsko polje Južni Pars. Trump je javno tvrdio da SAD nije bio upoznat s izraelskim planom i da Katar nije imao nikakvu ulogu, no Axios i Wall Street Journal objavili su da je američki predsjednik unaprijed znao za operaciju i podržao je.
Istodobno je Trump pokušao ograničiti daljnju eskalaciju, poručivši da Izrael neće nastaviti napade na to plinsko polje osim ako Iran napadne Katar, uz prijetnju da će SAD tada intervenirati i bez izraelskog pristanka. Taj slučaj pokazuje dvosmjernu dinamiku: javno distanciranje i kontrolu štete s jedne strane, te prešutno odobravanje izraelskih poteza s druge.
Bliska suradnja, ali i politička osjetljivost
Unatoč tome, Trump i Netanyahu djeluju gotovo potpuno usklađeno. Kako podsjeća Axios, rat koji je trajao 12 dana prošlog lipnja dodatno je učvrstio njihov odnos. Trump ga je tada smatrao velikim uspjehom i pripisao značajne zasluge Netanyahuu.
Nakon toga Trump je pokrenuo i kampanju kojom želi osigurati pomilovanje Netanyahua i okončati njegov proces za korupciju. Iako su neki dužnosnici Bijele kuće posljednjih mjeseci bili sumnjičavi prema izraelskom premijeru, Trump se čini usklađeniji s njim nego ikad.
Atentati i politički pritisci unutar SAD-a
Axios navodi da su neki analitičari doveli u pitanje izraelsku odluku o atentatu na šefa iranske sigurnosti Alija Larijanija, smatrajući da je mogao biti skloniji dogovoru sa SAD-om nego drugi dužnosnici. Trump je, međutim, izrazio zadovoljstvo tim potezom.
Netanyahu je poručio da će takvih akcija biti još. Američkom veleposlaniku u Izraelu Mikeu Huckabeeju pokazao je čak i karticu s imenima iranskih čelnika koje je Izrael ubio ili planira ubiti.
Istodobno, ostavka čelnika Nacionalnog centra za borbu protiv terorizma Joea Kenta dodatno je otvorila politički problem za administraciju. Kent je tvrdio da je Izrael gurnuo Trumpa u nepotreban rat.
“Svjesni smo da izgleda kao da radimo za Izrael. Ne radimo. Ali znamo da takva percepcija postoji i nije korisna”, rekao je jedan visoki Trumpov savjetnik za Axios prije Kentove ostavke.
Hoće li razlike izaći na površinu?
Trump je i sam priznao da ciljevi Izraela mogu biti “malo drugačiji” od američkih. “Oni su tamo, a mi smo jako daleko”, rekao je novinarima. Europski dužnosnici navode da je američki ministar vanjskih poslova Marco Rubio u razgovorima s europskim kolegama priznao postojanje razlika između SAD-a i Izraela.
Na pitanje mora li Iran prihvatiti zahtjeve i Washingtona i Tel Aviva kako bi rat završio, američki ministar obrane Pete Hegseth bio je jasan. “Naši ciljevi su naši ciljevi. Mi ćemo odrediti kada su ispunjeni”, rekao je.
(index.hr)
