U Novom danu su analizirali i koliko se balkanska pitanja danas uopšte vide u Washingtonu, te kakav je stvarni domet lobiranja koje vlasti Republike Srpske godinama pokušavaju graditi u Sjedinjenim Državama? O ovoj temi za N1 je govorio Kurt Bassuener – politički analitičar.
Već decenijama ste u BiH, jako dobro razumijete naš prostor. Nedovoljno se govori o tome koliko eskalacija na geopolitičkom planu može imati utjecaja na Zapadni Balkan – ne samo u smislu ekonomskih posljedica, nego i izostanka vanjskih podsticaja za političke procese, put prema EU gotovo je potpuno zakočen, a cijela Unija svoju tromost i razjedinjenost pokazala je i prilikom reagovanja na sukob – bez ikakvog jedinstva među državama. Koliko nas to moze koštati?Vesti iz BiH
Mislim da je to jedino područje gdje EU i drugi evropski demokratski saveznici mogu biti odlučni akteri, ali još nisu to odlučili, oni su se zadržali na nivou birokracije, drže se svog okvira i govore o nekom Planu rasta. Ali kad je riječ o odlučnim geopolitičkim akterima, npr. da se stavi do znanja da jedan drugi geopolitički akter ne može biti prijetnja Evropi i njenim vrijednostima, oni nisu djelovali u skladu s tim. A prijetnja je bila očigledna više od godinu dana, ne više od lokalnih aktera i onog što se nazivalo strani maligni utjecaj, SAD takođe može biti neko ko vrši strani maligni utjecaj, Evropa sa nije prilagodila tome i to je očigledno svima u regiji, ne samo u BiH. Evidentno je da se to ne prilagođava na pravi način i čini se da Evropa gubi kredibilitet.
BiH je za razliku od zemalja regije zadržala koliko-toliko neutralnu poziciju prema sukobu na Bliskom istoku, ne stavljajući se direktno ni na jednu od strana. Da li je to, za zemlju malu poput naše, uopšte važno u ovakvim trenucima?
Neutralni pema ratu – mislim da je to refleksija kao i mnogih stvari u vanjskoj politici, ali mislim da to ne reflektuje stav javnosti širom zemlje čak i tamo gdje su Dodik i Čović dominantni, vidjeli smo to i s ratom u Gazi. Nisam vidio nikakve ankete, to je moj osjećaj. No, ne mislim da ti politički stavovi partijskih lidera reflektuju stav javnosti kad govorimo o pravednosti ovakvog rata ili implikacije za BiH i regiju.
Ukidanje sankcija Miloradu Dodiku mnogi su nazvali najdramatičnijim zaokretom američke politike u regiji u posljednjih deset godina. Mislite li da će ovo biti izolovan slučaj?
Mislim da je to bio indikativan, prvi indikativan slučaj promjene američke politike, za prvih 9 ili 10 mjeseci Trumpove administracije, ja i moje kolege u Vijeću za politiku demokratizacije, kao i mnogi drugi, pitali smo se gdje će to završiti. Vidjeli smo kako Trump i ljudi oko njega, kakve su im ideologije, govorili su da će se SAD povući iz te regije, ali kad je riječ o stvarnoj primjeni politike, ukidanje sankcija protiv Dodika, njegove porodice i ljudi oko njega, mislim da je to bio prvi korak gdje ideologija ulazi u politiku, barem kad je riječ o Zapadnom Balkanu. Dakle, ne mislim da će to biti izolovan slučaj, nažalost.
Šta nam taj slučaj govori o snazi i strategiji lobiranja iz bh. entiteta RS?
Ukidanje sankcija, rekao bih da je RS već neko vrijeme lobirala za to i da je to drugi primjer gdje možete da povežete i kažete ovo je bio strateški cilj lobiranja, a ovo je bio željeni cilj koji je postignut. To se prvi put dogodilo kad su međunarodne sudije i tužioci napustili pravosudni sistem BiH krajem 2019. Svi političari su imali koristi od toga, ako stavimo Dodika na stranu, to je bila jasna implikacija, a sljedeći cilj u tom lobiranju je snaga visokog predstavnika i cijeli ustavni poredak, ustavni okvir. Tu nije riječ samo o lobiranju za Dodika, a cijenu toga plaćaju stanovnici RS-a. Riječ je o tome da to nije formalno lobiranje nego zagovaranje u Washingtonu koje se radi u ime i zarad narativa koji se stvaraju u Mostaru i Zagrebu, od ljudi poput Maxa Primorca i The Heritage Foundation – da su kršćani potlačeni od muslimana, narativi kakve smo čuli 1990-ih koji su uklonjeni i sad opet reanimisani i mogu se opet čuti u Washingtonu.
Ima li još nešto što Milorad Dodik može ponuditi Amerikancima i gdje ga vidite u narednih godinu dana? Da li je trenutno slabiji ili jači nego što je bio?
Dodik je formalno slabiji, ali je u praktičnom smislu jači. Kao rezultat preživljavanja svih tih udara, i dalje je glavni čovjek u RS-u bez formalne uloge, ali svi znaju da on kontroliše sve. Mislim da je njegova pozicija prilično trajna. Ali kad je riječ o resursima, moja najveća briga i mnogih drugih ljudi je da će se spojiti neki interesi koji se tiču državne imovine, i to uključuje sve važne prirodne resurse, a i druge povezane projekte, npr. sječu šuma. Oni će da se spoje. Između RS-a i njenih vanjskih interesa, interesa Federacije, ali ne i javnih interesa – interesa građana. Moja najveća briga je da će požuriti da se to riješi, i da će to biti devastirajuće. Čuo sam i glasine o mogućim ugovorima za rudarenje, ne mogu ih potkrijepiti, ali ne bi me iznenadilo kad bi se to ponudilo.
Vjerujete li u projekt Južne intekonekcije? Da li je to prelazak sa strategije pritiska na širenje utjecaja kroz ekonomiju?
Ne mislim da je pritisak ukinut, on je jednostavno usmjeren ka ekonomskim kanalima. Što se tiče Južne interkonekcije, regionalno objašnjenje je bilo da se diverzifikuje BiH i njeni potrošači plina koji su uglavnom u Sarajevu, da se uklone od ruskog gasa. Kako sam shvatio Bugarska će to prekinuti i promijeniti tok, tako da je racionalizacija odnosno objašnjenje već nestalo. Ako to neće biti ruski, možda će biti katarski, američki, čiji god. Ali kad je riječ o ekonomiji toga, imate brojne konzumente koji koriste gas kao npr. ja u svom stanu, ali da li je to dovoljno da se opravda potrošačima da se izgradi taj gasovod? Imamo još jedan slučaj. Evropljani su propustili priliku da se degasifikuju i iskoriste ono što je obnovljiva energija, i da je skladište. To su bili rješivi problemi, a čini se da to nisu bili njihovi prioriteti. Nisam siguran da Južna interkonekcija ima smisla, volio bih vidjeti neke brojeve ali ono što razumijem je da će konzumenti u Sarajevu plaćati najveću cijenu.
Uzmimo u obzir promjene u Washingtonu, političke blokade u BiH…da li je BiH danas stabilnija ili ranjivija, dok ulazimo u izbornu godinu?
Mislim da ste ranjiviji. To je jedna od prednosti, ma koliko čudno je da svi znaju da ste ranjivi. Svi Bosanci su svjesni toga, vjerovatno je teško u ovom trenutku da se okupe nove političke snage uoči oktobarskih izbora, ali nije kasno da se artikulišu interesi i ljudi udruže u solidarnosti u neku vrstu vlasti koju ljudi žele. Predložio bih kao prelazni korak da se napravi održivi pokretač, to bi moglo funkcionisati. Mislim da ljudi trebaju skeptično gledati na sve koji su na političkom meniju.
(klix.ba)
