Prije četiri mjeseca u Banju Luku je stigla grupa ljudi iz Sjedinjenih Američkih Država. Milorad Dodik je u tom trenutku bio “nedostupan” pripadnicima državne policijske agencije (SIPA), ali su ga lako pronašli važni ljudi koji će učestvovati u ukidanju američkih sankcija šefu SNSD-a i njegovim bliskim saradnicima.
Tog 22. juna u Banju Luku doputovala je grupa američkih lobista i savjetnika predvođena bivšim guvernerom Illinoisa Rodom Blagojevićem, te nekoliko savjetnika iz privatnog sektora bliskih republikanskim strukturama u Washingtonu.
Klix.ba saznaje da je glavnu ulogu u ukidanju sankcija imao Karl V. Hopkins koji je također bio akter banjalučkog sastanka ovog ljeta.
Karl V. Hopkins je partner u advokatskoj firmi “Steptoe & Johnson LLP” sa kancelarijama u Washingtonu i Houstonu i specijalizovan je za oblasti međunarodnog poslovanja, strateških sankcija, analizu političkog rizika i zakonodavstva u oblasti transporta.
Na sastancima je diskutovano o Dodikovoj strategiji pred Evropskim sudom za ljudska prava, uključujući pravne aspekte arbitražnih sporova i savjetovanje o zaštiti Dodikovih interesa u međunarodnim pravnim forumima.
Dodiku je tada izložena strategija prema kojoj smatraju da sankcije uvedene protiv njega i njegovog najužeg kruga nemaju validnu pravnu osnovu jer procedura nije provedena u skladu sa važećim pravilima. Navodno su identifikovali pravne slabosti u dosadašnjim mjerama i sugerisali konkretne kontakte u OFAC-u, kao i tehniku komunikacije prema relevantnim tijelima.
Izvori su tada tvrdili da je cilj posjete bio vrlo jasan, a to je zaštititi Milorada Dodika lično, a ne institucije Republike Srpske. Sastanci su održani u njegovoj rezidenciji i Palati predsjednika RS, uz diskretnu podršku entitetskih institucija.
Ako se uzme u obzir da su s američke crne liste skinuti samo SNSD-ovci, odnosno pojedinci i kompanije direktno povezane sa Miloradom Dodikom i njegovom porodicom, jasno je u kojem pravcu je potrošen budžetski novac za lobiranje. Sa crne liste, naprimjer, nije skinut niti jedan SDS-ovac.
Iako su detalji razgovora ostali nepoznati, već tada se nagađalo da Dodik pokušava putem privatnih američkih veza otvoriti “kanale komunikacije” ka novim centrima moći u Washingtonu, posebno u svjetlu promjena u američkoj administraciji.
Samo četiri mjeseca kasnije, 29. oktobra 2025. godine, američko Ministarstvo finansija objavio je odluku o ukidanju sankcija Dodiku, njegovoj porodici i povezanim firmama. Konkretne razloge za ukidanje sankcija nisu naveli, ali je naglašeno da Washington “redovno preispituje sankcijske režime u skladu sa promjenama okolnosti i ponašanja”.
Odluka je označena kao značajan preokret američke politike prema Bosni i Hercegovini. Američki mediji poput Politico i Reuters nazvali su je “promjenom kursa nakon decenije oštrih mjera prema lideru bosanskih Srba”.
Iako već i zaboravljen, sastanak u Banjoj Luci bio je važan signal i dio šire lobističke ofanzive koji je direktno doveo do ukidanja sankcija.
Banjalučki sastanak Dodika i utjecajnih Amerikanaca napravio je prekretnicu u Dodikovom pristupu i prelazak s konfrontacije na ciljano lobiranje i lične kontakte s američkim akterima.
Ukidanje sankcija, po svemu sudeći, rezultat je kombinacije lobističkih aktivnosti, promjena u međunarodnom okruženju i potencijalnih nevidljivih dogovora iza zatvorenih vrata.
(klix.ba)
