Član Centralne izborne komisije (CIK) Suad Arnautović za današnju sjednicu je predložio poništavanje kandidature SNSD-a za prijevremene izbore u entitetu Republika Srpska. Obrazloženje je da je prijavu potpisao Milorad Dodik, koji nije ovlašten, jer prema posljednjem tumačenju iz Suda Bosne i Hercegovine, Dodik ne može biti ni predsjednik stranke.
No, CIK je odbio takav zahtjev pod opravdanjem da je već postajala žalba i to poslanika u Narodnoj skupštini RS-a Nebojše Vukanovića, ali da je Apelaciono vijeće Suda BiH tu žalbu odbacilo i da je odluka CIK-a da prihvati kandidaturu SNSD-a ispravna.
No, da bi se bolje razumjela cijela priča neophodno je vratiti se nekoliko koraka unazad i sagledati okolnosti koje su dovele do takve situacije. Pitanje Dodikovog legitimiteta na čelu SNSD-a iznova je dignuto na površinu posljednjih dana i to nakon što je sutkinja koja je u prvostepenom postupku osudila Milorada Dodika poslala dopis CIK-u.
Podsjetimo, Dodik je prvostepenom presudom, a koju je u cijelosti prihvatilo i Apelaciono vijeće Suda BiH u drugostepenom postupku, osuđen na godinu dana zatvora (Dodik platio 36.500 KM za izbjegavanje odlaska u zatvor) zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika te šest godina zabrane obavljanja političke funkcije predsjednika RS-a.
Osim direktnih posljedica presude, iz nje proizilaze i pravne posljedice, koje kažu Dodik ne može obnašati nikakvu javnu funkciju, uključujući i onu predsjednika stranke.
Ipak, nakon pravosnažne presude donesene prvih dana augusta do danas nije razjašnjeno pitanje da li Dodik može biti predsjednik stranke. Dakle, presuda suda nije implementirana jer je druge institucije nisu provele i svi su na to gledali kao da nije njihov posao, uključujući i Sud BiH.
U međuvremenu se dešava raspisivanje prijevremenih izbora za predsjednika RS-a, prijava SNSD-a koju potpisuje Dodik, kao i žalba Nebojše Vukanovića. Apelaciono odjeljenje Suda BiH odbija žalbu i legitimiše Dodikov potpis kao ovlaštenog predsjednika SNSD-a. Sud BiH nije se nikada direktno obratio Osnovnom sudu u Banjoj Luci s nalogom da se iz registra političkih subjekata briše ime Milorada Dodika kao ovlaštene osobe.
Takav paradoks je veoma teško objašnjiv, gdje državni sud ne upućuje nikakav zahtjev sudu u Banjoj Luci iako su svjesni da nisu implementirane sve posljedice proistekle iz presude.
I nakon što je Apelaciono odjeljenje Suda BiH odbilo legitimnu žalbu Nebojše Vukanovića, nekoliko dana kasnije sutkinja Sena Uzunović šalje dopis, ne Osnovnom sudu u Banjoj Luci, već CIK-u, koji nema nikakvu nadležnost u vezi brisanja iz registra Milorada Dodika kao predsjednika SNSD-a.
Stoga Sud BiH mora odgovoriti na nekoliko pitanja jer su direktno odgovorni za nastalu konfuziju, neozbiljnost i različito tumačenje pravnih posljedica presude.
Kako je moguće da i na identičnu presudu Miloradu Dodiku i prvostepenog odjela i apelacionog (drugostepenog odjela) postoje različita tumačenja pravnih posljedica koje nastaju?
Kako Apelaciono odjeljenje odbija žalbu Nebojše Vukanovića, a sutkinja Sena Uzunović u dopisu CIK-u piše da Dodik ne može biti ni predsjednik SNSD-a?
Zašto je sutkinja Sena Uzunović tek sada poslala dopis CIK-u i zašto ne odmah nakon presude?
Zašto nije poslala dopis Osnovnom sudu u Banjoj Luci, jer je taj sud nadležan za brisanje iz registra?
Zašto Sud BiH nije poslao dopis odmah kada je CIK raspisao prijevremene izbore za predsjednika RS-a, zašto ne kada se SNSD prijavio s potpisom Dodika i zašto ne kada je žalbu podnio Nebojša Vukanović?
U aktuelnom scenariju, sa skidanjem sankcija Dodiku i saradnicima sve djeluje kao plansko djelovanje, izdiktirani potezi, svjesno stvaranje konfuzije s konačnim ciljem mogućeg odgađanja i prijevremenih izbora u RS-u. U konačnici, da li se iko u Sudu BiH pita kako sve ovo utječe na percepciju javnosti njihovog djelovanja i zašto se uopšte donose presude koje se ne sprovode?
(klix.ba)
