Vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine i dalje nemaju novi prijedlog Zakona o Južnoj interkonekciji, kojim bi se omogućilo davanje koncesije za izgradnju i upravljanje ovim gasovodom, a kako su izvori bliski Vladi FBiH rekli za Klix.ba, isključivi krivac je HDZ.
Tačnije, kao krivac je identifikovan predsjednik HDZ-a Dragan Čović, koji uvjetuje napredak na usvajanju ovog zakona ispunjavanjem određenih želja koje je on iznio pred partnere u Vladi FBiH.
Izmjena glasanja u Vladi i Parlamentu FBiH za napredak na ključnom projektu
Kako su izvori bliski Vladi FBiH naveli za Klix.ba, Čović je uvjetovao dalji rad na usvajanju ovog zakona, ali i na sklapanju međudržavnog sporazuma između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, promjenom načina glasanja u Vladi, ali i u Parlamentu FBiH za pitanja koja se tiču Južne interkonekcije.
Tačnije, Čović je od partnera iz FBiH, odnosno stranaka Trojke (SDP, NiP, NS), tražio da se po pitanjima vezanim za ovaj gasovod odlučuje prvo etničkim glasanjem, odnosno na način da se ništa ne može usvojiti bez minimalno jednog glasa ministra koji pripada svakom od tri konstitutivna naroda.
Kako je rečeno za naš portal, ovaj uvjet je odbijen pa je Čović napravio “kompromis” i zatražio da se u Vladi, ali i u Parlamentu FBiH, mora doći do dvotrećinske većine kako bi se bilo šta usvojilo, a što ima veze s Južnom interkonekcijom.
Kao i prethodni prijedlog, partneri iz Trojke su odbili da mijenjaju pravila glasanja, a Čović zbog toga opstruira napredak projekta, bez obzira na aktivnosti administracije SAD-a da se proces ubrza.
Čović ponašanjem “zaradio” sastanak s Ginkelom
Izvori bliski Vladi FBiH nam kažu da su ovakvi zahtjevi izazvali pažnju Ambasade SAD-a u BiH, odnosno otpravnika poslova Johna Ginkela.
Ginkel je, naravno, izrazito aktivan u lobiranju kod raznih političkih subjekata širom FBiH po pitanju projekta Južna interkonekcija, a nije dobro reagovao na opstrukcije koje je provodio Čović i njegov HDZ.
Zbog toga je, kako nam je rečeno, odlučio pozvati predsjednika HDZ-a na sastanak, koji se i održao u Mostaru.
Naravno, u saopštenju se nije govorilo o detaljima sastanka, ali je akterima u pregovorima rečeno da je poenta Čovića odgovoriti od ovih opstrukcija te da se značajno ubrza implementacija ovog izrazito važnog projekta za BiH.
Usvajanje novog zakona je tek početak
Hitnost američkih aktera u BiH je potpuno opravdana, imajući u vidu da će usvajanje novog zakona o Južnoj interkonekciji biti tek početak.
Očekuje se da će u novom zakonu glavna promjena biti vezana za mogućnost davanja koncesije stranim firmama za izgradnju i upravljanje gasovod.
Kada se zakon izglasa, slijedi izbor koncesionara, a onda i potencijalno dug proces rješavanja imovinsko-pravnih pitanja, koja prethode samoj izgradnji Južne interkonekcije.
Imajući to u vidu, opstrukcije na pitanju promjene zakona koji je usvojen početkom prethodne godine predstavljaju značajan problem, a ostaje da se vidi da li će “američka ruka” djelovati na Čovića i da li će on odustati od svojih opstrukcija.
