Počinje hrvatska skijaška sedmica – period od sedam dana nakon Sveta tri kralja u kojem Hrvati u najvećem broju odlaze na skijanje. Prema neslužbenim procjenama, prošle godine na skijanje je otišlo oko 200 hiljada hrvatskih građana.
Ove godine došlo je do promjene termina zimskih školskih praznika, oko kojih se najčešće planiraju zimovanja. Praznici traju duže, do 11. januara, za razliku od prošle godine kada su završili 6. januara, na Tri kralja, što bi moglo utjecati na broj Hrvata koji će otići na skijanje u vrhuncu ove zimske sezone, piše Jutarnji list.
Igor Kecerin, vlasnik turističke agencije Alpe Adria Sport i ski-servisa, kaže da upravo zbog toga primjećuje rast potražnje između 20 i 30 posto.
„Ove godine nema školskih praznika u februaru, pa sada oni koji su prethodnih godina putovali na skijanje u februaru, idu u ovom prvom valu u januaru“, pojasnio je.
Naime, početak školske godine neplanirano je pomaknut s 2. na 9. septembar, a posljedično je ukinut drugi dio zimskih praznika u februaru. S obzirom na to da je zimovanje odmor za cijelu porodicu, termini odlaska na skijanje uveliko ovise o školskim praznicima, koji su počeli 24. decembra i traju do 12. januara.
To će pogodovati i kućnim budžetima hrvatskih građana. Naime, u februaru su cijene skijanja obično više, a gužve na popularnim skijalištima veće zbog zimskih praznika u drugim evropskim zemljama.
Cijene variraju ovisno o agenciji, smještaju, trajanju aranžmana, udaljenosti od skijališta i nivou usluge.
„Cijene iznajmljivanja opreme pratile su opći rast cijena, tako da je došlo do poskupljenja od otprilike deset posto“, kaže Kecerin.
Najam dječije skijaške opreme u njegovom ski-centru iznosi deset eura, dok je skijaška oprema za odraslu osobu oko 100 eura. Naglasio je da klijentima naplaćuje samo dane u kojima se skije zaista koriste, odnosno da ne naplaćuje dane putovanja.
Četveročlana porodica će za sedam dana skijanja u Austriji ili Italiji ove godine izdvojiti između 2.000 i 2.500 eura, uključujući najam skijaške opreme i cijenu ski-karte, koja, ovisno o destinaciji, iznosi oko 350 eura.
Među popularnim skijaškim destinacijama Kecerin izdvaja Italiju i Austriju, koje su među Hrvatima podjednako tražene.
„Što se mene tiče, Italija je uglavnom pitomija za skijanje, staze su bolje i vrijeme je ljepše“, dodaje Kecerin.
Širu sliku skijaških trendova na nivou cijele države iznio je Boris Žgomba, predsjednik Udruženja putničkih agencija pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Prema njegovim riječima, interes za zimovanja ne samo da ne opada, nego bilježi rast u odnosu na prethodne godine.
„Možemo reći da je interes za skijanje izuzetno velik. Naše procjene govore da će ove godine na snježne padine otići čak i više Hrvata nego prošle godine“, ističe Žgomba.
Podsjeća da je prošle sezone zabilježeno oko 200 hiljada skijaša te smatra da će ta brojka ove godine biti premašena. Iako je „hrvatski tjedan“, koji upravo počinje, apsolutni vrhunac sezone, naglašava da se odlasci na snijeg sada protežu na duži period.
„Sezona zapravo traje od sredine decembra pa sve do polovine marta, a u tom razdoblju očekujemo kontinuirani odlazak domaćih turista prema evropskim skijalištima“, dodaje Žgomba.
Kada je riječ o destinacijama, hrvatski građani ostaju vjerni provjerenim evropskim skijalištima, uz određene razlike s obzirom na regiju iz koje dolaze. Uz Sloveniju, Austriju i Italiju, Francuska je i dalje visoko na listi zbog velikih skijališta i posebnih aranžmana.
„Najčešće destinacije su nam bliske susjedne zemlje, ali posljednjih godina bilježimo izuzetnu popularnost skijališta u Bosni i Hercegovini, posebno među ljudima iz južnih krajeva Hrvatske“, objašnjava Žgomba.
Bosna i Hercegovina se nametnula kao logičan izbor za skijaše iz južnog dijela Hrvatske, kojima su Kupres i Jahorina lako dostupni, ali i kao cjenovno najpristupačnija opcija za širi krug građana.
Iako je inflacija zahvatila i zimski turizam, Žgomba ističe da poskupljenja nisu drastična.
„Ne bilježimo značajne, ekstremne skokove koji bi ljude odvratili od putovanja. Poskupljenje od desetak posto je očekivano. Najpovoljnija je Bosna i Hercegovina, slijedi Francuska, dok su Italija, Austrija i Slovenija u nešto višem cjenovnom rangu“, zaključuje Žgomba, za Jutarnji list.
