Deeskalacija političkih prilika u Bosni i Hercegovini, koju na svoj način provodi administracija Sjedinjenih Američkih Država kroz neku vrstu nagodbe s političkim vrhom bh. entiteta Republika Srpska uskoro će naići na prve testove.
Prijava SNSD-a za učešće na prijevremenim izborima za predsjednika RS-a, zatim imenovanje Ane Trišić-Babić za vršiteljicu dužnosti predsjednice entiteta pa i simbolično povlačenje zakona i odluka Narodne skupštine RS-a koji su bili usmjereni protiv države i državnih institucija bili su prvi znakovi nagodbe iz RS-a.
Te poteze su pratile i izuzetno pomirljive poruke, kako predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, tako i članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović, ali i drugih zvaničnika. Nema više grubih, drskih i često primitivnih izjava prema SAD-u, a tu retoriku zamijenila je pružena ruka i iskazivanje spremnosti da entitet RS bude poslušni čimbenik u odnosima s Amerikom.
A signale nagodbe Amerika je već pokazala skidanjem s liste sankcionisanih nekoliko bivših saradnika Milorada Dodika, a koji su stavljeni na crnu listu zbog organizovanja nelegalnog dana RS-a 9. januara. No, američko popuštanje Dodiku tu neće stati te se očekuje skidanje s crne liste cijelog niza zvaničnika RS-a, uključujući i Dodika. Delistiranje bi trebalo u prvom krugu biti vremenski ograničeno, no izgledno je da to postane i trajna odluka.
Suštinski sve će zavisiti od budućeg ponašanja čelnika RS-a i provođenja u praksi onoga na što su Dodik i njegovi stranački saradnici pristali.
Kako Klix.ba saznaje Amerika, a prije svih pomoćnik američkog državnog sekretara za Evropu i Euroaziju Brendan Hanrahan očekuju da RS postane kooperativan faktor, a prvi test bi trebao biti usvajanje državnog budžeta. Potom se očekuje kooperativnost kod izbora glavnog pregovarača sa Evropskom unijom, a zatim i ispunjavanje obaveze koju RS godinama izbjegava – imenovanje nedostajućih sudija iz RS-a u Ustavni sud BiH.
Podsjetimo, RS već godinama odbija da imenuje dvoje sudija iz tog entiteta te se Ustavni sud morao prilagođavati i već nekoliko godina radi u nepotpunom sastavu, sa sedam, od devet potrebnih članova.
Koliko je cijela situacija paradoksalna govori činjenica da su Amerikanci pristali da Dodiku popuste u zamjenu za ispunjavanje zadataka koji su trebali biti protokolarna stvar. Sada će Dodik biti kooperativan jer će pristati da se usvoji budžet. Paradoks. Bit će kooperativan i poželjan partner jer će nakon nekoliko godina pristati da imenuje sudije u Ustavni sud BiH. Još veći paradoks.
Postavlja se pitanje, da li je to način i put za sve u BiH? Da li sada neko može u nedogled blokirati i prijetiti, računajući da će mu u nekom trenutku međunarodna zajednica, konkretno Amerika pružiti ruku i pohvaliti ga ako popusti?
Da je posrijedi nagodba Amerikanaca s Dodikom pokazuje i rezervisanost SAD-a, ali i drugih međunarodnih faktora na pitanje da li Dodik može biti predsjednik stranke, s obzirom na presudu. Prema pravnim posljedicama presude i konkretnom dopisu sutkinje Sene Uzunović Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) Dodik ne može biti ni predsjednik stranke. No, sve su prilike da će međunarodna zajednica, a prije svih Amerika zažmiriti na jedno oko i ignorisati neprovođenje presude u tom dijelu.
A hoće li Dodik i SNSD ostati poslušni pokazat će narednih nekoliko sedmica.
(klix.ba)
