U RUSIJI prevladava olakšanje, a ne uzdrmanost zbog najnovijih prijetnji američkog predsjednika Donalda Trumpa, piše Steve Rosenberg, dugogodišnji dopisnik BBC-ja iz Moskve.
Jučer je u Ovalnom uredu Trump nastupio oštro: najavio je novu isporuku američkog oružja Ukrajini koju će, prema njegovim riječima, financirati europske države, te zaprijetio uvođenjem dodatnih carina koje bi mogle pogoditi ruski ratni proračun.
Znakovita reakcija moskovske burze
No reakcija moskovske burze bila je iznenađujuća: porasla je za 2.7 posto.
Prema Rosenbergu, razlog je taj što se Kremlj pripremao za znatno strože mjere. U ponedjeljak je Moskovski komsomolac, jedan od najčitanijih tabloida, objavio: “Rusija i Amerika kreću prema novom krugu konfrontacije oko Ukrajine. Trumpovo iznenađenje neće biti ugodno za našu zemlju.”
I doista, nije bilo ugodno. Ali, dodaje Rosenberg, u Moskvi je zavladalo olakšanje kada je postalo jasno da će tzv. sekundarne carine, usmjerene na ruske trgovinske partnere, stupiti na snagu tek za 50 dana.
To, piše dopisnik BBC-ja, Kremlju ostavlja dovoljno prostora da predloži protuprijedloge i pokuša dodatno odgoditi provedbu mjera.
Trumpova retorika je oštrija, ali rezultat neizvjestan
Unatoč tomu, Trumpova objava predstavlja vidljiv zaokret prema strožem pristupu Rusiji, ocjenjuje Rosenberg. Također, kaže, ona odražava Trumpovu frustraciju Putinovim odbijanjem da potpiše bilo kakav mirovni sporazum.
Po povratku u Bijelu kuću u siječnju, Trump je izjavio da mu je okončanje rata u Ukrajini jedan od vanjskopolitičkih prioriteta. No mjesecima je Moskva odgovarala klasičnim obrascem: “Da, ali…”
U ožujku je Kremlj pozdravio prijedlog predsjednika Trumpa o sveobuhvatnom prekidu vatre, ali odmah postavio uvjet: prekid zapadne vojne pomoći i obavještajne suradnje s Kijevom, te demobilizacija ukrajinskih snaga.
Da, Rusija kaže da želi mir – ali tek kad se, po njezinom tumačenju, riješe “temeljni uzroci” rata. A ti uzroci, kako ih vidi Kremlj, uključuju navodne sigurnosne prijetnje koje dolaze iz Kijeva, NATO-a i “kolektivnog Zapada”.
Međutim, podsjeća Rosenberg, u veljači 2022. nije Zapad napao Rusiju, nego je Rusija pokrenula totalnu invaziju Ukrajine, izazvavši najveći kopneni rat u Europi od Drugog svjetskog rata.
Kremlj odugovlači, a Trump se još nadao dogovoru
Pristup “Da, ali…” omogućio je Moskvi da produlji rat, a izbjegne nove američke sankcije, ocjenjuje novinar BBC-ja. Trumpova administracija, željna dogovora i poboljšanja odnosa s Rusijom, dugo je preferirala ponude umjesto prijetnji.
Kritičari su upozoravali da Kremlj kupuje vrijeme, ali Trump je vjerovao da može uvjeriti Putina na kompromis. No ruski predsjednik nije se žurio. Kremlj smatra da ima inicijativu na bojištu, tvrdi da želi mir – ali isključivo po svojim uvjetima.
A ti uvjeti uključuju kraj zapadnih isporuka oružja Ukrajini. Iz Trumpove objave, ističe Rosenberg, jasno je da do toga neće doći.
Ljubav je pukla s obje strane
Trump je izjavio da je “nezadovoljan Vladimirom Putinom”. No razočaranje, piše Rosenberg, dolazi i s druge strane. U ponedjeljak je Moskovski komsomolac zaključio: “Trump očito pati od iluzija o vlastitoj veličini. I ne zna šutjeti.”
(index.hr)
