Predsjednik Donald Trump u srijedu je pokušao objasniti svoju logiku za rat protiv Irana u ključnom trenutku na domaćem i međunarodnom planu, ali je ponudio malo novih detalja dok sebi prikuplja dodatna ovlaštenja izvršne vlasti za vođenje vojne operacije.
U Trumpovom obraćanju u udarnom terminu posebno je nedostajala njegova često ponavljana tvrdnja da su pregovori s Iranom u toku.
Ublažio je uvrede na račun saveznika u NATO-u i nije dao naslutiti da se sprema poslati kopnene trupe, posebno ne radi preuzimanja iranskog obogaćenog uranija. No, nije ponudio ni definitivan datum završetka sukoba.
Rat brzo postaje zaštitni znak njegove agende u drugom mandatu.
Trump je jutro počeo kao prvi aktuelni predsjednik koji se pojavio na ročištu američkog Vrhovnog suda, što je zapanjujuće zadiranje izvršne vlasti u poslove pravosudne grane. Dan je završio svojim obraćanjem iz Bijele kuće o ratu koji je pokrenuo sam, zaobišavši Kongres.
U noći kada su mnogi Amerikanci možda gledali u nebo dok su astronauti misije Artemis II polijetali u NASA-in povratak na Mjesec, Trump se kratko osvrnuo na taj historijski trenutak. Zatim je brzo vratio fokus na sebe i na sukob s Iranom u kojem je poginulo više od desetak pripadnika američke vojske i za koji se čini da nema lak izlaz.
“Amerika, kao što je bila već pet godina pod mojim predsjedništvom, pobjeđuje – i sada pobjeđuje više nego ikada ranije. Završit ćemo posao i završit ćemo ga vrlo brzo”, poručio je Trump.
Predsjednik je rekao da želi “razgovarati o tome zašto je Operacija ‘Epski bijes’ nužna za sigurnost Amerike i slobodnog svijeta”.
Cilj mu je bio pokazati da je jedan od zadataka obraćanja u srijedu razrješenje konfuzije koja traje dok administracija mijenja razloge za pokretanje rata.
Međutim, tokom gotovo 20 minuta govora Trump nije ponudio nova objašnjenja.
Ponovio je da Iran ne može imati nuklearno oružje, nazvavši takvu mogućnost “nepodnošljivom prijetnjom”, i tvrdio da ta zemlja gradi ogroman arsenal balističkih raketa koje predstavljaju prijetnju teritoriji SAD-a.
Iako je rekao da je iranski balistički raketni kapacitet znatno smanjen, nije objasnio na koji način je operacija zaustavila iranske nuklearne ambicije. On i njegova administracija ranije su insistirali da su SAD i Izrael u napadima prošlog ljeta “uništili” iranski nuklearni program.
Dok je prijetnje iz Irana uopćeno prikazivao kao uklonjene, Trump nije potkrijepio tu tvrdnju, posebno imajući u vidu da u okviru iranske teokratije i dalje djeluje više suparničkih centara moći.
Iran već dugo tvrdi da je njegov nuklearni program mirnodopske prirode. Ipak, obogaćivao je uranij do 60 posto čistoće, što je kratak, tehnički korak do nivoa pogodnog za nuklearno oružje.
Prije rata, američke obavještajne agencije procijenile su da Iran još nije započeo program izrade nuklearnog oružja, ali je “poduzeo aktivnosti koje ga bolje pozicioniraju da proizvede nuklearnu napravu, ako se odluči na to”.
Hiljade dodatnih američkih vojnika kreću prema Bliskom istoku. Zaljevski saveznici pozivaju Trumpa da dovrši borbu, tvrdeći da Teheran još nije dovoljno oslabljen.
Ipak, Trump je prije nekoliko dana predvidio da će SAD biti gotov “možda za dvije sedmice”.
U srijedu je rekao da će SAD gađati Iran “izuzetno snažno u naredne dvije do tri sedmice”. Nakon toga je cijena nafte porasla.
Naveo je da se “osnovni strateški ciljevi približavaju ostvarenju” i nije signalizirao ikakve pripreme za kopnenu invaziju američkih trupa, ni radi preuzimanja iranskog obogaćenog uranija, ni radi osiguranja Hormuškog moreuza, gdje iransko stezanje obruča podiže cijene energenata.
Štaviše, rekao je da bi nuklearne lokacije bombardovane prošle godine Iranu sada bilo teško ponovo staviti u funkciju i da ih SAD nadzire putem satelita.
“Ako vidimo da poduzmu neki potez, čak i da krenu prema tome, pogodit ćemo ih raketama vrlo snažno”, poručio je.
Trump se ubrzano približava 60-dnevnom roku nakon kojeg, prema Zakonu o ratnim ovlastima, mora tražiti odobrenje Kongresa za nastavak bilo kakvih vojnih operacija.
Nije govorio ni o kakvim diplomatskim naporima za postizanje primirja i ostavio je dojam da će rat okončati kada SAD završi s gađanjem ciljeva. Nakon nekoliko dana u kojima je Trump uvjeravao da se vode pozitivni razgovori s Iranom, izostanak te teme bio je upadljiv. Iran je negirao da se pregovori uopće vode.
Iako je početkom sedmice zasuo NATO saveznike i druge partnere SAD-a salvom uvreda jer ne učestvuju u sukobu, uključujući i nekoliko direktnih prijetnji da će se povući iz NATO-a, Trump je ovog puta bio neobično suzdržan.
Nije uopće spomenuo NATO i samo je poručio da zemlje koje najviše ovise o globalnim isporukama nafte, koje se obično odvijaju kroz Hormuški moreuz, moraju preuzeti vodeću ulogu u zaštiti te ključne pomorske rute kada rat završi.
“Zemlje svijeta koje dobijaju naftu kroz Hormuški moreuz moraju se brinuti o tom prolazu. Moraju ga cijeniti. Moraju ga preuzeti i cijeniti ga”, rekao je.
Trump je kazao da bi te zemlje trebale “skupiti malo zakašnjele hrabrosti”, ali nije prozvao nijednog saveznika imenom kao što je to ranije činio.
“Idite u moreuz i jednostavno ga preuzmite. Teži dio je završen, tako da bi to trebalo biti lako”, dodao je.
Trump, koji je u kampanji nastupao kao predsjednik “America First”, obećavajući da neće uvlačiti zemlju u beskrajne ratove, još se nije ozbiljno suočio s političkim otporom koji se zbog rata s Iranom javlja unutar njegove vlastite baze pristalica.
Najeksplicitnije do sada priznao je da su mnogi Amerikanci zabrinuti zbog cijena goriva, nazvavši ih “kratkoročnim povećanjem”.
Ipak, insistirao je da su SAD postale “najvruća zemlja bilo gdje u svijetu”, a da Amerikanci imaju koristi od onoga što naziva “velikim, prekrasnim zakonom” koji je potpisao prošle godine.
U stvarnosti, američka ekonomija je uzdrmana, finansijska tržišta snažno reagiraju na njegove različite izjave o ratu – uključujući i nakon obraćanja – a Amerikanci trpe udar na benzinskim pumpama dok troškovi života rastu.
Nije ponudio nikakve nove mjere za rješavanje ekonomskih briga, nego je pokušao uvjeriti ljude da je riječ o cijeni koju treba platiti za bolju budućnost.
Podsjetio je na duge ratove u Koreji i Vijetnamu i obećao da će SAD zbog ovog rata na kraju biti u boljem položaju.
“Ovo je prava investicija u budućnost vaše djece i vaših unuka”, poručio je.
