Zamjenik predsjedavajuće Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Staša Košarac potvrdio je da je Implementacioni komitet ESPOO konvencije zatražio od Hrvatske da zvanično i detaljno objasni svoje postupanje u odnosu na BiH povodom plana izgradnje odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori.
ESPOO konvencija je međunarodni sporazum Ujedinjenih nacija koji reguliše procjenu uticaja na okoliš u prekograničnom kontekstu.
“Iz Implementacionog komiteta ESPOO konvencije stigla nam je ohrabrujuća vijest u vezi sa problematikom izgradnje spornog odlagališta na Trgovskoj gori. Naime, ovaj komitet je na prošloj sjednici zatražio od Hrvatske da zvanično i detaljno objasni svoje postupanje u odnosu na BiH povodom Trgovske gore”, rekao je Košarac.
On je pojasnio da Hrvatska mora da odgovori, između ostalog, zbog čega nije dostavila dokumentaciju koju joj je tražila BiH, na koji način je tačno uzela u obzir primjedbe BiH na sadržaj Studije uticaja na životnu sredinu, te da detaljno obrazloži na koji način je izabrala lokaciju za skladište radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, koje su joj bile alternative i kako je konsultovala BiH u tom procesu.
Košarac je podsjetio da je BiH 1. aprila pokrenula formalni postupak protiv Hrvatske pred Implementacionim komitetom ESPOO konvencije.
“U detaljno obrazloženoj predstavci, sa stotinama stranica priloženih materijala, istakli smo višestruka kršenja ESPOO konvencije od strane Hrvatske. Implementacioni komitet je prihvatio da uzme u razmatranje ovu predstavku, te je pozvao Hrvatsku na odgovor. Hrvatska je dala svoj odgovor 21. avgusta, nakon čega je ove podneske razmatrao Implementacioni komitet na pomenutoj sjednici”, rekao je Košarac.
U izvještaju sa ove sjednice navedeno je da su obje strane dobile određena pitanja od Komiteta na koja je bilo neophodno obrazloženo odgovoriti do 15. decembra.
Prema njegovim riječima, BiH je svoje odgovore dostavila u datom roku, te je obrazložila i razvoj činjeničnog stanja u periodu nakon podnošenja predstavke komitetu.
“Dovoljno je napomenuti da je Hrvatska od Implementacionog komiteta dobila zahtjeve za odgovorima i pojašnjenjima u pogledu desetina različitih pitanja, dok je BiH dobila samo dva pitanja. Ova pitanja pokazuju da je Implementacioni komitet savjesno i brižno razmatrao predstavku BiH, te da je Hrvatskoj postavio pitanja na koja godinama izbjegava da da odgovore”, istakao je Košarac.
On je najavio da će ovi podnesci biti razmatrani na sljedećoj sjednici ESPOO komiteta u februaru, dok će strane i usmeno iznijeti svoje pozicije na sjednici u Ženevi 2026. godine.
(klix.ba)
