Općinski sud u Tuzli odbio dvije kandidatkinje zbog hidžaba: Rijaset upozorava na otvorenu diskriminaciju

Odbijanje zapošljavanja zbog hidžaba suprotno je ustavnim i međunarodnim standardima

Komisija za slobodu vjere Rijaseta Islamske zajednice u BiH je na sjednici održanoj 22. novembra 2025. godine razmatrala ozbiljne navode o diskriminaciji po osnovu vjere u Općinskom sudu u Tuzli.

U izvještaju se ističe da je pomenuta institucija, tokom protekle godine, odbila zaposliti Azru Okanović i Aidu Mustafić-Bošnjić na poziciju daktilografkinja, pravdajući takvu odluku činjenicom da nose hidžab, koji je označen kao “smetnja” za prijem u radni odnos.

Prema dokumentaciji koju je razmatrala Komisija, posebno je problematičan slučaj kandidatkinje Azre Okanović. Nakon prijema liste kandidata koji su zadovoljili uslove konkursa, predsjednik Općinskog suda je zaposlio kandidatkinju sa sedmim najboljim rezultatom, iako je Okanović ostvarila peto mjesto, što bi je – imajući u vidu da je konkurs bio raspisan za pet radnih pozicija – automatski svrstalo među primljene. U obrazloženju odluke naveo je sljedeće: “Azra Okanović ima smetnju za prijem u radni odnos, koja se ogleda u činjenici da je ista pokrivena, što predstavlja jedno od vjerskih obilježja i vjerski simbol, odnosno obavezu muslimanki.”

Komisija za slobodu vjere ovakav postupak ocjenjuje nedvosmisleno diskriminatornim, naglašavajući da je kandidatkinjama Okanović i Mustafić-Bošnjić uskraćeno pravo na rad isključivo zbog njihove vjeroispovijesti. U saopćenju se navodi da dato obrazloženje “nema objektivne i razumne opravdanosti i kao takvo krši ljudsko pravo na zabranu diskriminacije u vezi sa pravom na slobodu vjeroispovijesti”.

Rijaset upozorava da ovakva praksa pokazuje “svjesno zaobilaženje međunarodnih standarda zaštite ljudskih prava u tumačenju i sprovođenju domaćih zakona”, te podsjeća da Ustav BiH obavezuje organe javne vlasti da primjenjuju najviše standarde zaštite ljudskih prava, uključujući potpunu zabranu diskriminacije.

Na kraju, Komisija poručuje da očekuje hitnu reakciju nadležnih tijela i ispravku nepravde, uz naglasak da institucije moraju garantovati jednaka prava svim građanima te dosljedno štititi slobodu vjere i uvjerenja kao jedno od osnovnih ljudskih prava.
(CH)