Čegar opisuje uhvaćene snajperiste, psihijatrica objašnjava motivacijske obrasce zločinaca
Tema “Sarajevo safarija” ponovo je otvorila pitanje odgovornosti i šutnje institucija.
U emisiji Plenum govorili su Edin Subašić, Zoran Čegar, Fikret Grabovica i neuropsihijatrica Gorana Sulejmanpašić, iznoseći do sada neispričane detalje o ulozi stranih snajperista, italijanskoj istrazi i brutalnim motivima iza ubijanja civila u opkoljenom Sarajevu, prenosi Source.
Edin Subašić, bivši oficir analitike Armije RBiH, pojasnio je da je do Tužilaštva BiH došao tek nakon intenzivne medijske pažnje.
Rekao je:
“Ja sam u ovom predmetu koji je pokrenula gradonačelnica nakon premijere filma 22. godine Benjamina Karić. Puno je, tri godine su prošle dok ja nisam došao na red ili bio pozvan da dam izjavu u Tužilaštvo Bosne i Hercegovine. To je bilo jučer i pomalo sumnjam da bi se to i desilo da nije bilo velike medijske pažnje prema ovom slučaju.”
Ističe da je pažnju probudio italijanski novinar Ezio Gavazzeni:
“Nju je opet izazvao Ezio Gavazzeni, italijanski pisac i novinar koji je skupio dokaze i prezentirao ih Tužilaštvu u Milanu koje je otvorilo zvaničnu istragu. Gavazzeni je bio potaknut filmom da ovu temu istraži jer je odavno jasno bilo da je zapravo Italija mjesto gdje sve kreće.”
Prema Subašiću, upravo Italijani su najbrojniji među stranim učesnicima “safarija”:
“Među safari turistima, snajperistima bilo je najviše Italijana, oni su u organizaciji najodgovorniji i mislim da je u proteklih godinu i po dana napravio veliki posao.”
Opisao je i kako je funkcionisala logistika:
“Okupljanje njihovo najviše u Italiji, zatim jedan transfer do Sarajeva koji je vrlo kompliciran u ratnim uvjetima, i onda uvođenje tih safari turista na položaje na Grbavici, na Jevrejskom groblju, na svim ostalim uzvišenim kotama koje su bile pogodne za snajpersko djelovanje.”
Naglasio je i ko je imao ključnu ulogu u organizaciji:
“Vjerujem da je u osnovi organizacije jedna dobra autoritativna služba iz Srbije koja je sve to jednostavno mogla da provede i na terenu, da ima autoritete da prođe od Beograda do Sarajeva sve checkpointe i da jednostavno te ljude koji su skupo plaćali taj aranžman da ih zaštiti i dovede i vrate.”
Govorio je i o eventualnoj ulozi Vučića, pozivajući se na analizu AI programa:
“On kaže, nosio sam stativ, onda zaboravi šta je slagao, pa kaže nosio sam kišobran. Ljudi vide pušku.”
“Ono što ću reći, nikada ne bi važilo ni na jednom sudu. Ljudi koji se bave tim programima, provukli su taj snimak i dobili rezultat prepoznavanja snajperske puške.”
Neuropsihijatrica Gorana Sulejmanpašić govorila je o psihološkom profilu počinilaca ovakvih zločina. Naglasila je:
“To nema veze koliko vremena treba da prođe, da se neke stvari otkriju. Zlo, ako je prisutno, prisutno je.”
Objašnjava da su ovakvi zločini povezani s poremećajima ličnosti:
“Ličnost je kompleksna organizacija koja obuhvata temperament, karakter, intelekt i fizičku konstituciju.”
Govoreći o Freudovoj teoriji nagona, rekla je:
“Id je nesvjesni dio ličnosti, tu su sadržani svi nagoni. On je pokretač, on daje energiju za cijelu ličnost.”
U slučajevima poput “safarija”, naglašava:
“Ne radi se o seksualnim preferencijama, nego o poremećaju ličnosti.”
Ističe da su počinioci imali jasne sadističke osobine:
“U psihologiji manipulatora imamo famoznu mračnu triadu, gdje postoji makijavelizam, psihopatija i sadizam, a sve ove osobe karakteriše egocentrizam, nedostatak suosjećanja, ljubav prema moći i oružju.”
Zoran Čegar opisao je ratne dane kada je njegova jedinica hvatala snajperiste:
“Snajperiste koje smo mi našli u gradu na početku rata, našli smo ih dvadesetak. Bili su ubačeni u grad da pucaju po nama. Većinom su to bili strijelci iz Srbije i vojnici obučeni u Pančevu za snajpersko djelovanje u urbanim područjima.”
Govorio je o oružju:
“Pucali su iz M76 snajperske puške, poluautomatske s okvirom od 10 metaka, i pucali su od 600 do 800 metara.”
Dotakao se i snimaka na kojima se navodno vidi Aleksandar Vučić:
“Mislim da će Vučića biti najlakše dokazati. Ima snimaka gdje se ljube poslije pucanja, ima vojnika, ima ljudi koji nose piće.”
Oštro kritikuje institucije:
“Moglo se reagovati. Nije se htjelo.”
Fikret Grabovica je ispričao kako su roditelji prvi put saznali za “safari”:
“Tu pojavu, da su dolazili vikend snajperisti, da su tu upražnjavali safari, i kada smo došli do tog saznanja, kada smo bili svjesni da se to događalo, to je za nas bilo šokantno.”
Ispričao je kako je nastao film:
“Mi smo se sastali i obavili razgovor. Njega je isključivo interesovalo da obavi razgovore sa roditeljima kojima su djeca ubijena iz snajpera… dok se nije pojavila premijera filma, i kada smo taj film gledali, ostali smo zaprepašteni.”
(CH)
BONUS VIDEO: Donosimo premijeru prve epizode serijala “Jedinstvo kroz vrijeme”, projekta koji bilježi autentična svjedočanstva ljudi zaslužnih za najblistavije stranice crveno-bijele historije.
BOSNU VIDEO:












