Sada je jasno, da niti će dug Viaductu biti plaćen kako je zamislilo Vijeće ministara BiH, niti će entiteti dobiti ukupno 200 miliona KM.
Propao je plan SNSD-a i HDZBiH da dug prema slovenskom Viaductu za koji je isključivi krivac Vlada RS, plate novcem od dobiti Centralne banke BiH.
Zahvaljujući prije svega odgovornom odnosu Centralne banke BiH koja je već najavila da neće uplatiti dio čistog profita na račun Ministarstva finansija i trezora sve dok postoji mogućnost ugrožavanja imovine i stabilnosti CBBiH, kao i monetarne i finansijske stabilnosti, prije svega SNSD ne može likovati da je ‘nasamario’ državu.
Pokazalo se da je Centralna banka BiH čvrst bedem u odbrani istovremeno i svojih i ustavnih i državnih interesa koji su neodvojivi jedni od drugih.
Svakako da se konačna riječ o prijedlogu koji su SNSD i HDZBiH inkorporirali kroz budžet očekivala od Predsjedništva BiH i Parlamentarne skupštine BiH, ali već sad se može reći da su Milorad Dodik i Dragan Čović preko svojih kadrova u Vijeću ministara bili ‘pripremili ražanj, a zec je još u šumi’.
Šta su potpisali Krišto, Višković i Nikšić
No, Raportovo istraživanje pokazuje da su i stranke Trojke koje jesu u Vijeću ministara BiH bile protiv toga da se dug Viaductu plati iz dobiti Centralne banke BiH, učestvovale u skandaloznoj odluci da se ovogodišnjim budžetom iznos od oko 200 miliona KM od dobiti CBBiH usmjeri entitetima RS i FBiH!
Upravo je to bio osnov SNSD-ovom državnom ministru Srđanu Amidžiću da ‘skroji’ prijedlog otplate duga Viaductu na način da nije mijenjao iznos budžeta, nego je ‘samo’ dio koji se odnosi na to da će 200 miliona biti usmjereno na entitete ‘prekrojio’ na način da za isplatu Viaducta ide oko 110 miliona KM, a da dobit od 90 miliona dijele entiteti.
Sada je jasno da se Nermin Nikšić, premijer FBiH na sjednici Fiskalnog vijeća BiH 14. aprila pobunio da se Viaductu dug plati iz dobiti CBBiH, ali nije se pobunio protiv toga da se dobit dijeli entitetima. To znači da je u ovom slučaju štitio samo interese FBiH.
Interesantno je i da u zapisniku te sjednice stoji da je Radovan Višković, predsjednik Vlade RS i bjegunac od bh. pravosuđa ‘opravdano odsutan’ iako se razlozi njegovog odsustva za koje znamo da su strah od hapšenja, ne navode.
Podaci o raspodjeli dobiti CBBiH entitetima mogu se naći i u Globalnom fiskalnom okviru za 2025. godinu, a čiji je sastavni dio i Sporazum između Vijeća ministara BiH, te Vlade RS i Vlade FBiH čiji su potpisnici Borjana Krišto, predsjedavajuća Vijeća minsitara, te entitetski premijeri Radovan Višković i Nermin Nikšić. Dijelove tih dokumenata Raport i objavljuje.
U dokumentu se navodi da je saglasnost na Sporazum data 30. januara ove godine, te u periodu od ’22. do 24. februara’.
Međutim, ispod Viškovićevog potpisa stoji datum od 4. marta, znači datum kada je Vijeće ministara BiH usvojilo Zakon o budžetu institucija BiH za ovu godinu i što je još bitnije datum kada je Višković već bio osumnjičen za napad na ustavni poredak BiH.
Presedan u raspodjeli dobiti entitetima
Ovo je prvi put otkako CBBIH uplaćuje dio dobiti na račun Ministarstva finansija i trezora BiH da je predviđeno da skoro sav taj novac ide entitetima.
Takav presedan, iako Zakon ne zabranjuje striktno da se novac iz državnog budžeta prebacuje entitetima sporan je iz više razloga.
Prvo, dio od dobiti CBBiH koja se prema Zakonu o Centralnoj banci BiH uplaćuje na račun Ministarstva finansija i trezora BiH trebao bi biti uložen u u razvojne projekte države i on se računa kao prihod države.
Prije svega, jer je CBBiH državna institucija i s tim sredstvima bi trebao biti ojačan državni, a ne budžet entiteta.
Dodatni razlog zašto se dobit Centralne banke BiH ne bi smjela dijeliti entitetima, pogotovo ne u ovom trenutku, jeste taj što se iz entiteta RS već mjesecima provodi udar na ustavni poredak. Pa, sad imamo situaciju da ispada da sama država finansira napade na sebe.
I umjesto da državni ministri jačaju državni budžet koji godinama stagnira, oni su se odlučili jačati entitetske budžete koji solidno rastu, samo što nikakav rast nije dovoljan nezajažljivim vlastodršcima ni u RS ni u FBiH, pa su jedva dočekali da se ‘ukalkulišu’ i u dobit od CBBiH.
Razočaravajuće je što su na to pristale iz stranke Trojke koje sebe zovu probosanskim i što su dale pristanak na to da se milionima iz CBBiH faktički jačaju entiteti, a slabi država.
Dugogodišnji Dodikov pritisak
Problematično je i to što Milorad Dodik i SNSD godinama vrše pritisak na Centralnu banku BiH upravo tražeći dio kolača iz dobiti CBBIH za taj entitet.
Još 2008. godine SNSD je pokušao u Parlamentu BiH izmijeniti Zakon o Centralnoj banci BiH prema kojem bi dobit CBBiH išla entitetima, ali je taj prijedlog ‘pao’ već na Ustavnopravnoj komisiji Predstavničkog doma PSBiH koja je utvrdila da te izmjene nisu u skladu s Ustavom BiH, pa je taj pokušaj SNSD-ovog pritiska na CBBiH propao.
Međutim, pokušaji SNSD-ovih pritisaka i nasrtaja na Centralnu banku BiH iako su njen nezavisni status i položaj ustavna i dejtonska kategorija i iako je riječ o najvažnijoj instituciji monetarne vlasti u Bosni i Hercegovini nisu prestali do danas.
Činjenica da su i stranke Trojke pristale na raspodjelu novca od dobiti CBBiH entitetima pokazuje da je Dodik dobio ono što traži skoro 20 godina.
Doduše, ne direktno od CBBiH, ali ako taj novac dobije kao tekući transfer iz budžeta institucija BiH, u čemu je razlika?
Šta slijedi i šta će učiniti Predsjedništvo BiH?
Sada je jasno, da niti će dug Viaductu biti plaćen kako je zamislilo Vijeće ministara BiH, niti će entiteti dobiti ukupno 200 miliona KM, kako je to aktuelna vlast zajedno s Trojkom zamislila.
Niti za isplatu duga Viaductu, niti da ga dijele RS i FBiH.
To je jedini način da se ta stavka eliminiše, jer pitanje je kako bi se o ovom glasalo u Parlamentu BiH.
Inače, RS godinama potencira da joj pripada trećina profita CBBiH samo iz razloga što kada je osnivana CBBiH, osnivački kapital je bio 25 miliona KM i tada je dogovoreno da dvije trećine tog iznosa plati FBiH, a trećinu RS što je i ispoštovano.
Prije svega zbog toga što su iznosi za osnivački kapital kroz uplate profita CBBIH višestruko vraćeni, a drugo samostalnost i nezavisnost CBBiH garantirani su i Ustavom BiH i Zakonom o CBBiH koji između ostalog kaže da je ona ‘nezavisna od Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, te bilo koje javne agencije i organa’ i da ni od koga neće primati instrukcije, niti se ko može miješati u nadležnost CBBiH.
(Raport.ba)
