Na ovoj granici se čeka po šest sati. “Pod opsadom smo. Ljudi se tuku, bit će i gore”

Bilo je to kod malograničnog prijelaza Karasovići. Osim ove granice, udarne su gužve i na tzv. “maloj granici” kod Vitaljine, najjužnijeg sela u Republici Hrvatskoj.

Najgore je onima koji tu žive

Gužve su tijekom cijelog ljeta, a najviše u srpnju i kolovozu, posebno vikendom, kad gomila ljudi iz cijele Europe prolazi ovom rutom. To su oni kojima magistralna cesta služi kao tranzit prema Crnoj Gori, Albaniji i Grčkoj.

Neki od njih izbjegavaju ovo područje tako što idu preko Bosne i Hercegovine. Tu se nešto vremena može uštedjeti, ali svejedno su velike gužve na granici Hrvatske i Crne Gore, tj. na području Debelog Brijega. Smatra se da najveće gužve stvaraju Albanci koji sa zapada idu doma tijekom godišnjih odmora.

Kao moguće rješenje spominje se izgradnja Jadransko-jonskog koridora, koji bi obuhvaćao područje od Trsta do Igoumenitse u Grčkoj. Projektna dokumentacija je u tijeku, ali činjenica da se radi o iznimno ambicioznom projektu, koji podrazumijeva suradnju više zemalja i spominje se duži niz godina, ne obećava skoru realizaciju.

Drugo potencijalno rješenje (ovisno o trasi) je izgradnja brze ceste, ali podsjetimo i na nedavne riječi ministra Olega Butkovića da postoji prijepor oko trase i da se taj projekt neće forsirati.

Mještanin Gleđ: Svuda je gužva, i po seoskim putovima

Osim iscrpljenim putnicima, za koje se često organizira i dijeljenje vode, kako smo naveli, najteže je ljudima koji uz ovu rutu žive. Index je razgovarao s Nikšom Gleđom, mještaninom Vodovađe, prvog sela od Karasovića, dva kilometra od same granice.

“Nama je katastrofa. Lako što je gužva na magistrali, nego je i po seoskim putovima. Preko Vodovađe dolaze iz smjera Dubravke, tu je jako loša situacija. Vozi se posred puta, neki su očito umorni i duga vožnja im ostavlja traga, ostavlja se smeće. Ako ste zapali u gužvu, vi ne možete doma po četiri sata”, rekao nam je.

Ističe da je problem što su ti seoski putovi uski, pa se ljudi nemaju kako mimoići. Dodaje da je mještanima najgore po noći.

“Najgore je po noći”

“Ne možete spavati. Nama u Vodovađi su automobili odmah do kuća, malo je jezivo kad čujete glasove cijelu noć, razne povike. Ujutro bude tu dosta smeća, što je problem i po cijeloj magistrali”, rekao je Gleđ.

Dodao je da se nekad čeka više sati na granici, a onda se sve očisti kroz sat vremena.

“To mi govori da se otvori više traka. Očito može biti bolje”, rekao je i dodao da je najveći propust učinjen prije pet-šest godina, kad se popravljao put od Debelog Brijega i nije se napravila treća traka za mještane.

“Cijelo selo je bilo pod opsadom”

Mještanka Vitaljine nam govori da dvije večeri nije mogla doći doma te da je prošlu subotu od 16 do ranih jutarnjih sati cijelo selo bilo pod opsadom. Ona i dosta ljudi s kojima smo pričali rekli su nam da ne žele javno izaći sa svojim imenom i prezimenom jer smatraju da se ništa neće promijeniti. Jedna mještanka s Grude nam je kazala da su prepušteni stihiji.

“Morali su voditi računa o tome u Zagrebu. Ovaj život u Konavlima je nemoguć. Zamislite kako je ljudima koji idu raditi u Dubrovnik. Nas se mora vratiti pod državnu skrb. Ali shvaćam i te ljude koji dolaze ovdje, nije im lako, čekaju po pet-šest sati u automobilima. Situacija je složena, vidjeli smo tučnjavu nedavno. Pa ne možemo dopustiti da se pobijemo međusobno, a to će se sve više događati”, navela je.

Osim gužvi, dodaje da je najgore pitanje smeća. “Tu nemam opravdanje za strance. Pa neka ga ostave u automobilu dok ne dođu do kontejnera, a ne ga tako bacati po putu”, zaključila je.

Načelnik Konavala Lasić: Ljudi me zovu jer ne mogu spavati

Načelnik općine Konavle Božo Lasić nam govori da su ga baš neku noć zvali mladići iz Vitaljine jer nisu mogli spavati budući da su vozači automobila okupirali cijelo mjesto, trubili, bili nervozni…

“Ovo se događa najviše zadnjih godina budući da ovaj granični prijelaz, kad je napravljen, očito nije kapacitiran za ove gužve. Dovođenjem autoputa na Ploče i otvaranjem Pelješkog mosta povećao se značajno dotok vozila. Stupili smo u kontakt s Ministarstvom, imamo neke dogovore. Prema mom mišljenju, rješenje je da se naprave još dvije-tri trake od mosta za Palje Brdo do granice, da se rastereti.

Trebalo bi rekonstruirati i državnu cestu prema Vitaljini. Mi tu nešto pokušavamo s raznim rješenjima, tu smo jednu cestu sanirali koliko smo mogli da bi se olakšala komunikacija među mještanima. I kad se bude radila brza cesta, treba vidjeti da ide sve do Debelog Brijega”, rekao je.

Ističe kako bi bilo dobro kad bi postojala softverska ili hardverska mogućnost da se ubrza protok putnika budući da se prema šengenskim propisima svaki dokument mora skenirati, što značajno usporava promet.

Što policija može učiniti?

Pitali smo Policijsku upravu dubrovačko-neretvansku više o mogućem ubrzanju kontrole isprava.

“Držimo potrebnim ukazati kako u cilju osiguranja optimalnog rada i protočnosti putnika, posebice u danima vršnih opterećenjima, na rad raspoređujemo maksimalan broj policijskih službenika uz otvaranje maksimalnog broja ulaznih/izlaznih traka. Problematika same infrastrukture graničnog prijelaza i prometnih pravaca koji prema istome vode nije u nadležnosti rada policije”, naveli su.

Pitali smo ih koliko su gužve povezane s ulaskom u šengenski prostor.

“Držimo kako je isto povezano s dva uzroka. Prvi je činjenica da je u srpnju 2022. godine otvoren Pelješki most, koji je znatno ubrzao protočnost prometa prema krajnjem jugu, a drugi je činjenica da se dio policijskih poslova, koji su se prethodno obavljali na graničnim prijelazima pri ulasku u Republiku Hrvatsku, nakon ukidanja graničnih prijelaza u unutrašnjosti sada obavlja na izlasku iz Republike Hrvatske”, naveli su.